Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Evroregionalni pozorišni festival u Temišvaru

U izabranim predstavama ove godine je veoma lako uočljiva socijalna tematika bez obzira da li se radi o predstavama iz Makednije, Srbije, Mađarske, Bugarske, Hrvatske ili Rumunije. Atila Balaš, Direktor Državnog mađarskog pozorišta u Temišvaru radio je, zajedno sa Galovitsom Zolatanom, koordinatorom projekta,izbor predstava:,,Gledali smo veliki broj predstava. Posle prve selekcije počeli smo da budemo pažljivi kada je reč o detaljima, da vidimo koje su glavne teme kojima se bavi veći deo predstava. Konstatovali smo da se u prošloj sezoni dosta govorilo o ličnosti, o odnosima između čoveka i društva, o odnosima čoveka sa samim sobom, sa njegovim okruženjem. Postoje razni načini izražavanja, kako putem one-man show-a, tako i u u dokumentovanim predstavama ili putem predstava u kojima su korišćeni klasični tekstovi koji se većinom baziraju na muziku, na poeziju.

Evroregionalni pozorišni festival u Temišvaru
Evroregionalni pozorišni festival u Temišvaru

, 04.06.2016, 16:07

U izabranim predstavama ove godine je veoma lako uočljiva socijalna tematika bez obzira da li se radi o predstavama iz Makednije, Srbije, Mađarske, Bugarske, Hrvatske ili Rumunije. Atila Balaš, Direktor Državnog mađarskog pozorišta u Temišvaru radio je, zajedno sa Galovitsom Zolatanom, koordinatorom projekta,izbor predstava:,,Gledali smo veliki broj predstava. Posle prve selekcije počeli smo da budemo pažljivi kada je reč o detaljima, da vidimo koje su glavne teme kojima se bavi veći deo predstava. Konstatovali smo da se u prošloj sezoni dosta govorilo o ličnosti, o odnosima između čoveka i društva, o odnosima čoveka sa samim sobom, sa njegovim okruženjem. Postoje razni načini izražavanja, kako putem one-man show-a, tako i u u dokumentovanim predstavama ili putem predstava u kojima su korišćeni klasični tekstovi koji se većinom baziraju na muziku, na poeziju.


Danijela Šilindean, umetnički kritičar i književni konsultant festivala govoriće nam u nastavku o tematici i o izazovima koji su upućeni gledaocima: ,,Ove godine TESZT, Mađarskog pozorišta koncentrisao se na veoma složene teme, koje su stavile gledaoca bilo licem u lice sa samim sobom, bilo licem u lice sa zajednicom, prikazajući svaki put meru humanosti ili nedostatka humanosti, solidarnosti ili nedostatak solidarnosti, pružajući veoma realnu i autentičnu sliku sadašnjeg društva. Šta me je iznenadilo? Nekoliko veoma snažnih akcenata u predstavama sa veoma radiklanim diskursom. Predstave koje te jednostavno nateraju da saosećaš sa slučajem koji je predstavljen. Jedan drugi interesantan aspekat na TESZT-u 2016 je taj da gledalac ne može da bude pasivan. Drugim rečima nije više bilo konfornih sedišta kao što obično biva u pozorištu. Gledalac ili je aktivni deo , ili učestvuje u predstavi, ili nije sastavni deo predstave. Bilo je više performansa u čijoj realizaciji su gledaoci bili uključeni, učestvovali u realizaciji predstave.


Jedna od najsnažnijih, militantnih predstava bila je predstava ,,Dogville, koprodukcija Kuće Mikser iz Beograda i Kulturnog centra iz Novog Sada. Adaptacija filma ,,Dogvilla Larsa von Triera, u realizaciji reditelja Kokana Mladenovića, prikazala je Grejsevu priča koja je pobegla u Dogvile, gradu koji je samo na prvi pogled idiličan. Ova idealizovana zajednica međutim, suočava se sa frustracijama, cicijaštvom, agresivnošću, a Grace će postati žrtva onih kojima je pomogla i u čiju je humanost i dobronamernost verovala. Kokan Mladenović o svojoj predstavi kaže: ,,Hteli smo da napravimo predstavu o zemlji u kojoj živimo. Ali, takva se predstava ne može realizovati sada ni u jednom pozorištu u Beogradu. Zbog toga smo okupili grupu prijatelja i organizovali audiciju na kojoj smo pronašli dve mlade glumice. Radili smo na ovoj predstavi skoro u gerilskim ulsovima konstatujući da je sadašnji Beograd postao Dogville. Govorimo o statusu kulture u društvu, o stavu prema manjinama, prema seksualnim manjinama, o nasilju nad ženama, o svemu što je tako prisutno u Srbiji o čemu mi mislimo da treba da bude tema jedne pozorišne predstave. Uspeh koji smo sa ovom predstavom postigli u Hrvatskoj, Bosni, Sloveniji, Makedoniji samo je dokaz da problemi o kojima smo mi govorili nisu specifični samo za današnju Srbiju. Može se reći da je cela Evropa postala Dogville, ne samo Srbija.


Predstave Kokana Mladenovića osvojile su nagradu skoro na svim festivalima koji su održani u Centralnoj i Istočnoj Evropi.


Na kraju Evroregionalnog pozorišnog festivala u Temišvaru gledaoci su mogli da uživaju u predstavi jednog veoma poznatog umetnika u celoj Evropi. Bugarski koregraf i performer Ivo Dimchev došao je na TESZT-u sa produkcijom ,,I Cure, koja je koprodukcija sa Impulstanz Vienna. ,,Ako je lečenje naš izbor, zašto ne bi to izabrali tokom jedne pozorišne predstave, argumentuje Ivo Dimchev svoju odluku da postavi predstavu o lečenju. Ivo Dimchev: ,,Mislim da je predstava o lečenju, ali ne toliko na fizičkom, književnom nivou. To je više terapija za naš ograničeni način razmišljanja o pozitivnosti i zdravlju. Evdientno ja da tada kada pokušamo da ozdravimo ili pokušavamo da ozdravimo, ili da razmišljamo pozitivno, okruženi smo odmah velikim brojem neprijatelja. Biti zdrav, biti pozitivan, praktično znači biti na opasnom mestu. Shvatio sam da je jedini način da dopustimo svemu što je protivnik ovoj perspektivi da postane njen sastavni deo. Znači ukljušio sam u performansu sve tabue i pokušavam da nateram ljude da dođu u kontakt sa seksualnošću, sa nasiljem, sa smrću da ih prihvati, da ih vide kao sastavni deo života. To nije nešto negativno, to je nešto što treba shvatiti jer predstavlja prirodnu stvar. Još uvek možemo pronaći lepotu u tim stvarima a ne da ih osudimo. Zbog toga je performance jedna vrsta terapije. Naravno, nemoguće je promeniti ove stavri tokom jednog sata, ali, ljudi mogu videti bar malo od svetla koje se nalazi na kraju tunela. Ali su tamo veoma teška vrata. Potrebno je mnogo prakse , mnogo energije, mnogo strpljenja, mnogo ljubavi za otvaranje ovih vrata i sticati slobodu ne suditi šta je dobro ili ne, šta je zdravo a šta nije.

Festival Anonimac
Klub kulture субота, 21 септембар 2024

Međunarodni festival nezavisnog filma Anonimac

„(U) krugu“ Andree Parfenov proglašen je za najbolji rumunski kratkometražni film na Međunarodnom festivalu nezavisnog filma Anonimac....

Međunarodni festival nezavisnog filma Anonimac
MoBU 2024
Klub kulture субота, 29 јун 2024

MoBU 2024.

Drugo izdanje Međunarodnog sajma savremene umetnosti u Bukureštu, MoBU, organizovano je od 29. maja do 2. juna u Centralnom paviljonu Romexpa u...

MoBU 2024.
Emanuel Parvu nagrađen u Kanu
Klub kulture субота, 15 јун 2024

Emanuel Parvu nagrađen u Kanu

Rumunski film „Tri kilometra do kraja sveta“, izabran u zvaničnom takmičenju Zlatne palme na Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu, osvojio...

Emanuel Parvu nagrađen u Kanu
„Băieții buni ajung în Rai”, un nou film de Radu Potcoavă
Klub kulture субота, 08 јун 2024

Novi filmovi sa Bogdanom Dumitrakeom

Bogdan Dumitrake, jedan od najtalentovanijih i nagrađivanijih glumaca novog talasa, glavni je junak u dva nedavna filma: „Dobri momci odlaze u...

Novi filmovi sa Bogdanom Dumitrakeom
Klub kulture субота, 01 јун 2024

Izložba „DAR”

Ove nedelje, Nacionalni istorijski muzej Rumunije (MNIR) otvorio je svoja vrata: „DAR – Donacije, nabavke, oporavak, arheološka otkrića“....

Izložba „DAR”
Klub kulture субота, 25 мај 2024

„Galerija terapija” za decu sa posebnim potrebama

Između 24. i 26. maja, u Brašovu održava se treće izdanje „Galerija terapija: inspiracija za šansu dece sa posebnim potrebama“. Događaj...

„Galerija terapija” za decu sa posebnim potrebama
Klub kulture субота, 18 мај 2024

Nagrade GOPO 2024.

U Nacionalnom pozorištu „J.L. Karađale“ u Bukureštu održano je 18. izdanje Nagrada Gopo, u čast uspeha rumunske kinematografije proteklih...

Nagrade GOPO 2024.
Klub kulture субота, 11 мај 2024

Horija, dugometražni debi Ane-Marije Komanesku

Premijera filma „Horija” bila je u novembru 2023. na Festivalu Film Black Nights u Talinu. Publika ga je u Rumuniji prvi put videla u Bukureštu...

Horija, dugometražni debi Ane-Marije Komanesku

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company