Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Inventura šumskog fonda Rumunije (22.02.2019)

Pri kraju prošle godine objavljen je drugi ciklus Nacionalne inventure šumskog fonda. Ova etapa obuhvata prikupljene i preradjene podatke iz 2013-2018. godine sa cele teritorije Rumunije. Glavna šumska vrsta u Rumuniji je bukva koja pokriva 31% šumskih površina. Slede smreka, jela i bor koje pokraivaju 26% površine, a listopadno drvece i hrast oko 1%. Na poslednjem mestu su grupe raznih vrsta mekih listopadnih drveća koje pokrivaju 7% površine. Distribucija po kategorijama pokazuje da se najveća šumska povrsina nalazi u III starosnoj kategoriji od 50 godina i samo 10% u VI od 100-200 godina na zaštičenim površinama.

Inventura šumskog fonda Rumunije (22.02.2019)
Inventura šumskog fonda Rumunije (22.02.2019)

, 22.02.2019, 08:34



Opšti zaključak Nacionalne inventure šumskog fonda Rumunije je taj da je stanje šuma dobro, kaze Kalin Tobesku, izvršni direktor Fordaq Rumunija, organizacije koja okuplja proizvodjače gradjevinskog materijala i proizvoda od drveta :,, Pre svega želim da naglasim da je zabeležen rast szmskih površina na više od 7 miliona hektara. Važno je to da je postignut ovaj rast u odnosu na period od pre 5 godina. Pored uredjenih šuma, u nacionalni šumski fond imamo mnoge površine pokrivene šumskom vegetacijom, a to su pasnjaci I druge površine pokrivrne raznim rastinjem. Prosek pokrivanja je od skoro 0,3 hektara po stanovniku, prosek veći od evropskog, iako smo do sada tvrdili da je manji. Iz ove studije može se konstatovati da imamo neregenerisane terene od oko 56 000 hektara, odnosno 1% neregenerisanih površina što je veoma važno, jer smo u poslednje dve decenije često govorili o nelegalnoj seči i nestanku šuma. Prema podacima inventure obim drvne mase u šumama je povećan u ovom petogodišnjem periodu, drugim rečima isečemo manje, a to dokazuje da je eksploatacija šuma održiva.



Sa druge strane organizacije koje se bave zaštitom čovekove sredine izražavaju nezadovoljstvo rezultatima drugog ciklusa inventure. Ove tvrde da je nelegalna seča šuma veća od legalne od 18 miliona kubnih metara godišnje.

Ukradeno je preko 80 miliona kubnih metara, 20,6 % godišnje, i ovi podaci se ne pominju u Nacionalnoj inventuri šumskog fonda. Ovaj obim drvne mase predstavlja nestanak skoro 242 352 hektara šuma u periodu 2013-2018. godina. Andrej Čurkanu, istrazni direktor Agent Greena kaže: ,,Mi raspolažemo informacijama da se pojedini podaci namerno kriju. Novinarskim metodama došli smo do informacija o obimu drvne mase koji je merem u prvom ciklusu Inventure šumskog fonda i koji nije obuhvaćen drugim ciklusom. Reč je o 38,6 miliona kubnih metara godišnje. Mi smo uputili otvoreno pismo predsedniku drzave i Ministarstvu vodoprivrede i sumarstva u kome tražimo da se analiziraju ove brojke. Postavili smo pitanje, ako izmedju dva ciklusa inventure nestaje 38,6 miliona kubnih metara i ako Rumunija, shodno zvaničnim statističkim podacima eksploatiše u proseku 18 miliona kublih metara gde je razlika od 20 miliona kubnih metara? Jer po zakonu nema pokriće za 20 miliona kubnih metara. Naš zaključak je taj da je 20 miliona kubnih metara isečeno nelegalno.


U novembru prošle godine Agent Green, najveća rumunska organizacija koja se bavi zaštitom šovekove sredine, o bjavila je izvestaj o eksploataciji rumunskih stoletnih šuma. Prema podacima iz izvestaja više hiljada hektara stoletnih šuma je degradirano. Večina ovih šuma nalazi se u zaštićenim zonama mreže Natura 2000. U poslednjih pet godina Rumunuja je zbog industrijske eksploatacije izgubila 3600 hektara stoletnih šuma. Kalimani, Domogled, Valea Cernej, Semenik, Kejile Karasuluj su najugroženiji nacionalni parkovi sa stoletnim šumama. U rezervatu Izvorul Nere nalazi se najveći rezervat bukovine u Evropi. Ekologisti su tražili od Evropske komisije da interveniše kako bi se spasile zašticene zone u Rumuniji.



Prema Inventuri šumskog fonda Rumunija od ukupne površine pod sumama ima 29,55%, dok je evropski prosek od 32,4%.


(Foto: chairulfajar / unsplash.com)
Zelena Planeta петак, 31 мај 2024

Zvučno zagađenje u Rumuniji

Buka je sve veći izazov za savremena društva i može stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme poput srčanih i cirkulatornog sistema – uzrokovane...

Zvučno zagađenje u Rumuniji
(foto: StockSnap / pixabay.com)
Zelena Planeta субота, 04 мај 2024

Održivi, 15-minutni gradovi (26.04.2024)

Ljudi sve više žive u gradovima i to se mora ozbiljno uzeti u obzir pri projektovanju i upravljanju njima. Velike metropole se suočavaju sa...

Održivi, 15-minutni gradovi (26.04.2024)
Ponovno povezivanje starih šuma planine Fagaraš (29.03.2024)
Zelena Planeta субота, 04 мај 2024

Ponovno povezivanje starih šuma planine Fagaraš (29.03.2024)

U planinama Fagaraš, u centru Rumunije, Fondacija „Conservation Carpathia” brine o demonstrativnom prostoru u okviru evropskog projekta poznatog...

Ponovno povezivanje starih šuma planine Fagaraš (29.03.2024)
Agrošumarski sistemi protiv klimatskih promena (29.09.2023)
Zelena Planeta петак, 29 септембар 2023

Agrošumarski sistemi protiv klimatskih promena (29.09.2023)

Na jugu Rumunije, u blizini mesta Dabuleni – domovine lubenice, ima preko sto hiljada sušnih hektara. Nazivaju ih i Rumunskom Saharom“....

Agrošumarski sistemi protiv klimatskih promena (29.09.2023)
Zelena Planeta петак, 30 јун 2023

Suša u Evropi. Šta sledi dalje? (30.06.2023)

Evropa bi se mogla suočiti sa još jednim sušnim letom, povrh nestašice vode sa kojom se već suočavaju delovi kontinenta. Uzroci su toplija...

Suša u Evropi. Šta sledi dalje? (30.06.2023)
Zelena Planeta петак, 26 мај 2023

Problem medveda u Rumuniji – različiti pristupi (26.05.2023)

Posljednjih godina, vesti o medvedima koji dolaze u naseljena područja postale su gotovo banalnost, u Rumuniji. Nanose štetu, a ponekad čak i...

Problem medveda u Rumuniji – različiti pristupi (26.05.2023)
Zelena Planeta субота, 29 април 2023

Šakali – problem u Rumuniji (28.04.2023)

Šakali, invazivna vrsta u Rumuniji, u poslednje se vreme sve više razmnožavaju. U raznim ruralnim područjima zemlje, stanovnici se žale da...

Šakali – problem u Rumuniji (28.04.2023)
Zelena Planeta петак, 31 март 2023

Prašume u Rumuniji (31.03.2023)

Prašume su posljednji šumski ekosistemi u kojima priroda opstaje u svom čistom obliku, bez značajnog uticaja ljudske intervencije. Ako su u...

Prašume u Rumuniji (31.03.2023)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company