Destinacija za ekoturizam Padurja Krajuluj
Tematske i pešačke staze, pećine, stare drvene crkve, Via Ferrata, staze za brdsko trčanje ili planinski biciklizam, tradicionalna hrana samo su neki od sastojaka nezaboravnog odmora.

Marija Nenadić-Zurka и Daniel Onea, 13.02.2025, 17:03
Tematske i pešačke staze, pećine, stare drvene crkve, Via Ferrata, staze za brdsko trčanje ili planinski biciklizam, tradicionalna hrana samo su neki od sastojaka nezaboravnog odmora. Sa porodicom, prijateljima ili kolegama, za opuštanje ili avanturu, Padurja Krajuluj može biti savršeno utočište u prirodi. Dakle, evo idealne destinacije za odmor! Smešten u zapadnoj Rumuniji, oblast iznenađuje svojim gustim šumama i blagim vrhovima, ali i bogatstvom kraških pojava. Ovde je najveći broj pećina u Rumuniji. Prvo uspostavljamo granice ove ekoturističke destinacije, zajedno sa Paulom Jakobašom, menadžerom Centra za zaštićena područja i održivi razvoj.
„Padurja Krajuluj se nalazi na severozapadu planine Apuseni. Prostire se na Bihorsku županiju. Na severu bi se moglo reći da se graniči sa Krišul Repede, koji teče od okruga Kluž ka Bihoru, sa klisurom Krišul Repede i kraškim visoravni, na površini od deset hektara, zvanoj Damiš-Ponoraš. Na jugu imamo depresiju Bejuš, Cara Bejušuluj kako mi iz Bihora volimo da je zovemo. To je vrlo posebna etnografska oblast u okrugu. Na zapadu, prema Oradei, nalazi se brdsko područje, a na istoku imamo Valja Jaduluj i masiv Vladeasa, koji je takođe deo planine Apuseni. U suštini, to je oblast između dve reke. Na severu imamo Krišul Repede, a na jugu imamo Krišul Negru“.
Cela ova kompaktna oblast je vremenom postala jedna od destinacija sa najrazličitijim doživljajima prirode u Rumuniji, na tako maloj teritoriji.
„Mi mislimo, pre svega, na pećine, jer imamo dosta kraša i niz turističkih pećina. Imamo i mrežu speleoturističkih pećina, što znači više tehničkih pećina koje se mogu posetiti samo sa vodičem i speleološkom opremom. Istovremeno, imamo nekoliko Via Ferrata ruta, kurs raftinga i mnoge oblasti gde možete da vežbate biciklizam ili brdski biciklizam. Takođe, penjanje je veoma dobro zastupljeno na stenovitim zidovima Padurja Krajuluj. Možete ići i na planinarenje, kao i na „Eduventure“ staze, odnosno edukaciju kroz avanturu, za mališane, ali i za odrasle. Na kraju, ali ne i manje važno, možemo pomenuti planinsko trčanje, za koje imamo razvijenu infrastrukturu, a u poslednje vreme se pomalo razvija i sektor jahanja, uključujući i konjički turizam. Takođe bi bilo važno reći da je to prostor pogodan za opuštanje, bilo da se odlučite za boravak u dvorištu pansiona, često tradicionalnoj kući lepo obnovljenoj za turiste, ili u glampingu i kampovima“.
Ruta Via Ferrata podrazumeva penjanje na stene, gaženje po metalnim delovima, čvrsto učvršćenim u steni, obezbeđenim specifičnom opremom, metalnom sajlom. Ukratko, maksimalna avantura, uz minimalne rizike. Staze Via Ferrata u Padurja Krajuluj nude izazovna iskustva i za početnike i za one najiskusnije. I imaju zanimljivu istoriju, kako saznajemo od Viorela Laskua, speleologa i planinara.
„Istorija Via Ferate počinje u Drugom svetskom ratu, kada su trupe iz Italije morale da prelaze sa jedne strane planine na drugu. Tad su napravili gvozdene stepenice, sa kablovima. Od tada smo napredovali, ali one su ostale u stenama. Posle rata počele su da se koriste kao turističke staze. Tako se od jednog mesta do drugog razvijala ruta Via Ferata. Poslednjih godina to je postalo fenomen. Imamo postavljene staze na ovom području, ima dosta staza za profesionalce, ali se smanjio broj profesionalnih penjača, nema ih više toliko. Međutim, područje Via Ferrata može biti dostupno svim vrstama fizički sposobnih turista, uz minimalnu pripremu. Ne morate biti profesionalac. Pored tih gvozdenih stepenica, postoji kabl koji zovemo „kabl života“. Počinje odozdo, od početka trase, do izlaza sa trase. Svaki turista Via Ferate je obavezan, radi sopstvene zaštite, da ima pojas sa amortizerom, amortizer, kacigu i, po želji, rukavice.“
Na početku staze naći ćete i mali QR kod. Ako ga skenirate telefonom, saznaćete sve detalje. To je nešto što zaista pomaže turistima, kako sam saznao od Viorela Laskua, speleologa i planinara. Ima mnogo staza, različitih stepena težine, za napredne, početnike, ali i za decu.
„Imamo rutu, na primer, napravljenu pre dve profesionalne rute, koja se zove Pitikot. Privikavaju decu na tu trasu, koja je maksimalna visina 20 metara. Primetio sam roditelje kako stoje po strani i ohrabruju ih, a nisu se penjali tamo da shvate šta to znači. Tih 20 metara mnogo znače. Veličine su četvorospratnice. Ali postepeno počinjete da se navikavate na to. Oni koji su radili male rute pre nekoliko godina već su prešli na velike. Veliki dostižu visinu od 40, 60, 80 metara. Ogromna većina staza je duga oko 150 metara. Svaka Via Ferrata ruta je drugačija. Nijedan od njih ne može biti ista, jer je stena drugačija. Sve su lepe, sve se mora istražiti. Takođe smo pažljivo pratili turističko kretanje i već ima ljudi koji žele da završe sve rute Via Ferate u Rumuniji“.
Padurja Krajuluj preseca i evropski put drvenih crkava, kaže Paul Jakobaš, menadžer Centra za zaštićena područja i održivi razvoj.
„Mi posebno mislimo na dva istorijska spomenika: drvenu crkvu u Beznea i drvenu crkvu u Valja Krišuluj, obe koje se nalaze u blizini Krišuluj Repede, u severnom delu destinacije i lako su dostupne. Ali ima i drugih. Na primer, postoji i crkva brvnara u Žosani, u opštini Mađešti, u severnoj oblasti. I na jugu ima crkava. Iako nisu toliko vredne, jer nisu klasifikovane kao istorijski spomenici, veoma su interesantne zbog arhitekture i slika u njima, njihove starine i činjenice da su tako dugo opstale.“
Na stranici ekoturističke destinacije, padureacraiului.ro, otkrićete kompletne informacije o svim turističkim iskustvima, kako iznad tako i ispod zemlje.