Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Doina danas

Drugo izdanje festivala Dor de doina, u organizaciji Udruženja Frui Vita, održano je u blizini „Lekovite bašte“, sektora Botaničke bašte Dimitrie Brandza, u Bukureštu.

Foto Gabriel Mădularu
Foto Gabriel Mădularu

и , 24.09.2024, 16:56

Drugo izdanje festivala Dor de doina, u organizaciji Udruženja Frui Vita, održano je u blizini „Lekovite bašte“, sektora Botaničke bašte Dimitrie Brandza, u Bukureštu. Ceo dan, upućen ljubiteljima prirode, ali i nacionalne kulture. I to zato što je glavna atrakcija „Doina”, lirsko, vokalno ili instrumentalno stvaralaštvo, specifično za rumunski narod, od 2009. godine upisano od strane Uneska na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.

Eusebiu Bogdan, potpredsednik Frui Vita, rekao nam je o ovom projektu:

„Ideja je prvobitno potekla od moje supruge Joane, predsednice udruženja. Nas dvoje smo osnivači i zaljubljenici smo u kulturu i sve rumunsko. Prošle godine smo krenuli sa idejom da promovišemo Doinu, jer je Doina od 2009. godine Unesko nematerijalno nasleđe. Istraživao sam šta se dešava u Rumuniji i video da Rumuni generalno vole Unesko nasleđe, ali ga više vole kada su izvan zemlje. Oni posećuju sve što je u vezi sa Uneskom, ali ne uživaju u onome što Rumunija nudi u Uneskovoj baštini, čak i ako je ovde reč o materijalnim ili nematerijalnim stvarima. Krenuli smo praktičnim putem promocije Doine, i ako smo prošle godine hteli da informacije koje su svima razumljivije stavimo u digitalni priručnik, tako da svako može da ih vidi u bilo kom trenutku, ove godine smo rekli da idemo malo dalje, da privučemo više tipova učesnika. Taj digitalni materijal smo preveli na engleski, kako bismo širili ono što promovišemo preko granica zemlje“.

Tradicionalno, kroz doinu, stvaralac-tumač izražava ljubav prema prirodi, radost ili tugu, usamljenost ili revolt. Eusebiu Bogdan, potpredsednik Frui Vita, rekao nam je šta je ovo izdanje donelo kao novinu

„Rekao sam da se Doina najbolje čuje na otvorenom, jer se tako oduvek peva i u odnosu na prošlu godinu kada smo organizovali događaj u Bašti Monteoru, ove godine smo izabrali Botaničku baštu, otvoreni prostor, mnogo veći prostor i ono što smo uradili je da diverzifikujemo aktivnosti tako da tipovi učesnika budu recimo od 3…5 godina i čak i stariji ljudi kako bi naša poruka stigla do što većeg broja njih. Počeli smo sa nekoliko vrsta radionica, bilo zanata ili igara za decu. A tu mislim na poselo za šivenje, na grnčarsku radionicu, pa na radionicu koja se zvala pozorište Lavirint, nešto posebnije, putovanje za učesnike sa povezom preko očiju, gde su sva svoja čula osim vida koristili da prođu kroz rutu. A onda je, u saradnji sa Opera Comica pentru Copii, održana radionica za najmlađe, gde su crtali rumunske motive i učili o tradiciji. To je bio deo događaja. Zatim smo organizovali izložbu slika zajedno sa učesnicima od 14 do 25 godina. Tema je bila Doina. Slike su izlagali na platnu ili papiru. Imali smo čak i jednog učesnika koji je izlagao na drvetu. Bila je to izložba na otvorenom koja je završena konkursom“.

Slike na izložbi su na različite načine ilustrovale kako danas mladi ljudi, uglavnom gradska deca, shvataju ideju doine. Tako jedna od slika prikazuje mladića u narodnoj nošnji kako svira na fruli ispred kompleksa sivih zgrada, simbolično izražavajući upravo ideju oslobođenja koju doina može doneti u život gradskog čoveka. Od sagovornika smo saznali da su tri slike nagrađene, a neke i prodate. A pošto je reč o doini, muzika nije mogla da izostane. Kraj festivala kulminirao je koncertom Marije Kasandre Hauši i Sorina Romaneskua, koji čine duo Nod, „Noi doi Doina“, a zatim i Argatu (umetnik koji se obraća mlađoj generaciji, koji takođe miksuje narodne pesme). Zato smo pitali Eusebija Bogdana da li je Doina lek

„Svakako da, kao što kaže i Marija Kasandra Hauši, Doina se oseća i za one je koji imaju srca da je slušaju! I da, to je definitivno lek! Želeo bih da uputim hiljade zahvalnosti svim učesnicima, svim partnerima, svima koji su nam pomogli u ovom projektu i nadamo se da ćemo sledeće godine ponovo okupti na 3. izdanju!“

Na kraju, nudimo vam odlomak Doine u izvođenju NOD-a.

Oznake:
Foto: Road Ahead / unsplash.com
Rumunija danas уторак, 10 септембар 2024

Kampovi protiv nasilja

„Raspust nam je stigao, iz Francuske vozom došao“ bila je poznata rima kada smo bili deca. A tada se nije ni postavljao problem...

Kampovi protiv nasilja
Foto: Road Ahead / unsplash.com
Rumunija danas уторак, 25 јун 2024

Hajde „da čiTamišvarimo“!

Volimo ljude koji čitaju! I volimo projekte vezane za knjige, pa nismo mogli da propustimo temišvarsku inicijativu nazvanu Da čiTamišvarimo,...

Hajde „da čiTamišvarimo“!
„Ils sont fous ces roumains! L’Eldorado Roumain!” („Ovi Rumuni su ludi! Rumunski Eldorado“)
Rumunija danas уторак, 18 јун 2024

O Rumunima, iz više perspektiva!

Tradicija, običaji i gostoprimstvo Rumuna impresioniraju strane posetioce, isto kao i bajkoviti i slikoviti predeli koji pozivaju na otkrivanje....

O Rumunima, iz više perspektiva!
cirese foto m chirita RRI
Rumunija danas уторак, 11 јун 2024

U berbu!

Baveći se naijčešće urbanim aktivnostima, ljudi zaboravljaju koliko radosti može doneti nekoliko sati provedenih u prirodi, posebno kada se...

U berbu!
Rumunija danas понедељак, 03 јун 2024

„Olimpijada osmeha“ po selima

Navikli smo da se radujemo i da se hvalimo uspesima naše dece na olimpijadama. Rumunski tinejdžeri izgledaju veoma sposobni da osvoje medalje na...

„Olimpijada osmeha“ po selima
Rumunija danas уторак, 28 мај 2024

„Bezbednost za ljude – zaštita medveda“, u Banji Tušnad

Banja Tušnad ima za cilj da postane prvi „bear smart” grad u Rumuniji i model za celu Evropu. Tako je ovog meseca pokrenut novi projekat...

„Bezbednost za ljude – zaštita medveda“, u Banji Tušnad
Rumunija danas уторак, 21 мај 2024

Dragoceni čuvari folklora Dobrudže

Ansambl „Dobrudžanka“ Doma kulture iz mesta Sulina osnovan je 2010. godine i čine ga mladi ljubitelji folklora, koji sa puno energije i...

Dragoceni čuvari folklora Dobrudže
Rumunija danas петак, 17 мај 2024

Oblici vinskih flaša

Rumuni u proseku potroše 2,5 boce vina mesečno, što predstavlja 23,5 litara godišnje, po glavi stanovnika. Brojke su relativno stabilne...

Oblici vinskih flaša

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company