Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Žensko preduzetništvo u Rumuniji

Prema statističkim podacima, u Rumuniji žene predstavljaju 29 odsto preduzetnika, a zadnjih osam godina broj preduzetnica se povećao za 7 odsto. Istovremeno, prema indeksu ženskog preduzetništva koji je izračunao Institut za Preduzetništvo i globalni razvoj (GEDI), Rumunija se sa 49 bodova od 100 mogućih nalazi na 33. mestu medju 77 zemalja, kada je reč o opštoj atmosferi poslovanja i uslovima podsticanja ženskog preduzetništva. No, reč je o ženama koje su stekle bogato iskustvo u raznim kompanijama, te žele da uspeju sopstvenim snagama. Ili, možemo govoriti o ženama koje su postale majke i žele da rade kod kuće da bi veći deo vremena posvetile deci ili o ženama koje transformišu hobby u posao. O specifičnostima poslova koje su pokrenule žene u Rumuniji i njihovim prioritetnim domenima govorili smo sa Adinom Filkulesku, preduzetnicom koja ima atelje za izradu cvetnih aranžmana: U glavnom, preduzetnice su pokrenule posao u kreativnim industrijama, obrazovanju, medicinskoj oblasti, turizmu, trgovini ili organizovanju raznih dogadjaja. Rezultati istraživanja pokazuju da su žene naklonjene da pokrenu posao u domenu za koji su se školovale. Naravno, finansijski aspekat mnogo važi, ali ja poznajem žene koje su odustale od velikih plata u raznim privatnim kompanijama i pokrenule sopstveni posao, uz sve rizike.

Žensko preduzetništvo u Rumuniji
Žensko preduzetništvo u Rumuniji

, 22.03.2017, 13:44



No, rizici i poteškoče pojavljuju se još od početka, kada preduzetnici pokušavaju da dobiju kredit od banaka, koje su još uvek uzdržane kada je reč o finansiranju poslova žena. Adina Filkulesku, preduzetnica koja ima atelje za izradu cvetnih aranžmana, precizira: Žene žele da posluju pretežno u kreativnim industrijama. One pokrenu posao iz hobija, nije njihov prvi prioritet povećanje profita. Prema tome, vraćanje kredita banci smatra se nekako rizičnim.



Institucije Evropske unije pokrenule su mnoge inicijative za podsticanje ženskog preduzetništva ili malih i srednjih preduzeća rukovodjenih ženama. Koliko su korisni ovi instrumenti saznajemo od Adine Filkulesku, preduzetnice koja ima atelje za izradu cvetnih aranžmana: Ovi instrumenti su korisni, pretežno fondovi koji su dodeljeni posredstvom strukturalnih programa i programa za koheziju Evropske unije. Postoji i program za preduzetnike-početnike, posredstvom kojeg se početkom jednog posla nudi finsniranje u visini od 10.000 evra i druge povlastice, kao što su izuzimanje poslodavaca od plate doprinosa za socijalno osiguranje. S obzirom da se ovim programima veoma teško pristupi zbog birokratije, mnoge žene pokrenu posao sopstvenim snagama.



Jedna od preduzetnica iz Rumunije je Bibijana Stančiulov, vlasnica kompanije koja proizvodi prvi rumunski proizvod uključen u evropski katalog kvaliteta: pekmez od šljiva Topoloveni. O početcima posla, Bibijana Stančiulov je rekla sledeće: 2001. godine kupila sam ono što je ostalo iz jedne fabrike u Topolovenju, koja je likvidirana. Početak je bio užasan, jer ja sam se nadala da bar nešto funkcioniše u onome što je ostalo iz fabrike, ali stvarnost je bila drugačija. Medjutim, nisam izgubila optimizam, iako sam diplomirala Fakultet Sociologije i Filosofije te nisam imala pojma o poslovima ili prehrambenoj industriji. Spasila me činjenica da volim tradicije i da sam otkrila recept star više od 100 godina za proizvodnju pekmeza, specifičan regionu. No, dobijanje finansiranja nije bilo lako, jer banka mi je dala kredit u evrima, sa kamatom od 7-8 odsto i pod uslovom da moj doprinos bude od 20 odsto. Bio je to nadljudski napor.



Iako danas situacija je drugačija, preduzetnice su suočene sa novim poteškoćama. Ali Bibijana Stančiulov ohrabruje žene da ne odustanu od svog cilja, ako žele da pokrenu sopstevni posao: Ako žene žele da pokrenu sopstveni posao, moraju ostaviti otisak na ono što rade i moraju voleti njihov posao. Posao nije lako pokrenuti, ali postoji ono potpuno zadovoljstvo da si nezavisna i sa svojim novcem radiš šta voliš.

Foto: pixabay.com
Društvo среда, 16 октобар 2024

Rumunija se mora ekonomski redefinisati (16.10.2024)

U 2022. godini, u Rumuniji je bilo zaposleno 7,6 miliona ljudi. Od toga, 5,5 miliona bili su zaposleni sa individualnim ugovorom o radu. Najviše...

Rumunija se mora ekonomski redefinisati (16.10.2024)
Urbana pčelinja patrola (02.10.2024)
Društvo среда, 02 октобар 2024

Urbana pčelinja patrola (02.10.2024)

Betonski zidovi i negovano drveće svake sezone, ponekad su dom pčelama u Bukureštu. Desetine hiljada pčela nalaze sklonište u ventilacionim...

Urbana pčelinja patrola (02.10.2024)
(sursa foto pixabay@Vertax)
Društvo среда, 25 септембар 2024

Nova lica Rumunije (25.09.2024)

U uslovima negativnog prirodnog priraštaja, sa sve izraženijim starenjem stanovništva i masovnim prilivom emigracije, tržište rada u Rumuniji se...

Nova lica Rumunije (25.09.2024)
Foto: Vitolda Klein / unsplash.com
Društvo среда, 18 септембар 2024

Drugi pol (18.09.2024)

Među svim evropskim državama, Rumunija ima najnižu stopu zaposlenosti žena na tržištu rada. U Rumuniji ta stopa iznosi 45,4%, u poređenju sa...

Drugi pol (18.09.2024)
Društvo среда, 11 септембар 2024

Tinejdžeri i filozofija (11.09.2024)

Ponekad ili većinu vremena predstavljaju zagonetke i za njihove roditelje i vaspitače koji ne mogu da nađu vreme ili efikasan metod da...

Tinejdžeri i filozofija (11.09.2024)
Društvo среда, 19 јун 2024

Hrabrost je nagrađena (19.06.2024)

Agent Green, nevladina organizacijakoja se bavi pitanjima zastite životne sredine, proslavila je ovog proleća 15. godina postojanja. Za sve ovo...

Hrabrost je nagrađena (19.06.2024)
Društvo среда, 12 јун 2024

Zašto radimo? (12.06.2024)

Centar za strategiju, liderstvo i inteligentni razvoj u okviru Fakulteta političkih, administrativnih i komunikacionih nauka (FSPAC) Univerziteta...

Zašto radimo? (12.06.2024)
Društvo среда, 05 јун 2024

Podrška deci izbeglicama iz Ukrajine (05.06.2024)

Nakon više od dve godine od ruske invazije na Ukrajinu i prvih talasa ukrajinskih izbeglica koji su zatekli Rumuniju nespremnu, ali izuzetno voljnu...

Podrška deci izbeglicama iz Ukrajine (05.06.2024)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company