Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Stereotipi o polovima

Prisutne i dalje u privredama i društvima Evropske unije, razlike izmedju polova na tržištu rada imaju korene, u većini slučajeva, u stereotipima na kojima nailazimo najčešće u zajednicama kojima pripadamo. Kako se pojavljuju stereotipi pomoću kojih predstavljamo ulogu žene i muškarca u društvu? Da li se oni prošire posredstvom vaspitanja i dotičnih kulturnih modela? Na ova pitanja pokušala je da nadje odgovore studija o stereotipima o polovima u rumunskoj kulturi i svakodnevnom životu, ostvarena u okviru projekta “Integracija i promovisanje žena na tržištu radne snage” za Fondaciju za otvoreno društvo, uz evropsko finansiranje obezbedjeno Sektorijalnim operacionalnim programom za razvoj ljudskih resursi. Studija se odnosila na četiri domena, a to su film, pozorište, književnost i mediji i imala za cilj da proveri hipotezu, po kojoj stereotipi o polovima ili o ženstvenosti imaju kulturnu bazu. Koji su zaključci studije saznajemo od Mirče Vasileskua, predsednika Fondacije za otvoreno društvo: «U glavnom, hipoteza od koje smo polazili bila je korektna: način na koji gledamo na žene i ženstvenost bazira se na kulturnom nasledju”. Naravno, mediji imaju značajan uticaj, jer utiču na publiku i promovišu stereotipno mišljenje, eksploatišu dotične stereotipe o ženama samo da bi povećali rejting. Ovde se odnosim pretežno na tabloide.»

Stereotipi o polovima
Stereotipi o polovima

, 04.02.2015, 12:57

Prisutne i dalje u privredama i društvima Evropske unije, razlike izmedju polova na tržištu rada imaju korene, u većini slučajeva, u stereotipima na kojima nailazimo najčešće u zajednicama kojima pripadamo. Kako se pojavljuju stereotipi pomoću kojih predstavljamo ulogu žene i muškarca u društvu? Da li se oni prošire posredstvom vaspitanja i dotičnih kulturnih modela? Na ova pitanja pokušala je da nadje odgovore studija o stereotipima o polovima u rumunskoj kulturi i svakodnevnom životu, ostvarena u okviru projekta “Integracija i promovisanje žena na tržištu radne snage” za Fondaciju za otvoreno društvo, uz evropsko finansiranje obezbedjeno Sektorijalnim operacionalnim programom za razvoj ljudskih resursi. Studija se odnosila na četiri domena, a to su film, pozorište, književnost i mediji i imala za cilj da proveri hipotezu, po kojoj stereotipi o polovima ili o ženstvenosti imaju kulturnu bazu. Koji su zaključci studije saznajemo od Mirče Vasileskua, predsednika Fondacije za otvoreno društvo: «U glavnom, hipoteza od koje smo polazili bila je korektna: način na koji gledamo na žene i ženstvenost bazira se na kulturnom nasledju”. Naravno, mediji imaju značajan uticaj, jer utiču na publiku i promovišu stereotipno mišljenje, eksploatišu dotične stereotipe o ženama samo da bi povećali rejting. Ovde se odnosim pretežno na tabloide.»



Sem medija, čini se da obrazovanje je, sa svoje strane, izvor stereotipa, ponekad čak analizom književnih dela koja su predložena učenicima. U svojstvu književnog kritičara i istoričara, Mirča Vasilesku analizirao je način na koji su okarakterisani neki ženski književni likovi u školi: «Proveravao sam kako udžbenici i školski zbornici smatraju ove likove. U stvari, pomenute analize su veoma obične, i pitam se da li u trenutku diplomiranja, običan mlad čovek ne počinje da u realnom životu primeni stereotipne ideje o ženskim likovima koje je našao u udžbenicima i drugim školskim knjigama.» Odgovor je pozitivan, iako, veoma često, tumačenja i analize koje predlažu školski udžbenici nisu ni veoma tačne, nije u korist ženskim književnim likovima.



Dotičini ženski prototipi” su zadnjih godina promovisani i posredstvom medija, tačnije u nekim televizijskim emisijama. U ovom trenutku, tabloidne televizije «proizvodile» su novu vrstu žene: žena- dekor, koja, u glavnom, zabavlja publiku glupostima koje kaže, igrajući ulogu koju joj diktira producent emisije. Medjutim, previše žena ne pojavljuje se, uglavnom, ni u «ozbiljnim» programima, precizira Mirča Vasilesku: U televizijskim emisijama o političkim ili društvenim pitanjima žensko prisustvo je slabo. I obično, pozvane su skoro iste žene, koje obično potiču iz političke sredine.»



Stereotipi o polovima preneseni su deci ne samo posredstvom televizija i književnosti, već i porukama roditelja u ranom detinjstvu. Livija Aninošanu, koordinatorka Centra Partnerstvo za razvnopravnost, koji je partner u okviru projekta za “Integraciju i promovisanje žena na tržištu radne snage”, smatra da socijalizacijom, deca veoma rano uče šta umeju ili ne umeju da rade devojčice i dečaci: «Dotične emocije podstaknute su ili potisnute i dečacima i devojčicama. Dečacima je još od ranog detinjstva ograničeno, ponekad zabranjeno, emocijalno izražavanje, u smislu da im je dozvoljeno da izraze bes, ali ne i slabost ili bojaznost. Devojčice, medjutim, nisu ohrabrene da kažu «ne», da izraze bes ili da veoma odlučno izraze neku emociju. Evo kako od detinjstva deci je usadjena ideja da dečaci su snažni, a devojčice slabe.»



Prema ocenama stručnjaka za ravnopravnost polova, potrebno bi bilo da se koriguju stavovi i mišljenja odraslih. Jer deca bi trebalo da budu ohrabrena da izraze što širu lepezu emocija i da se snadju u što većem broju situacija.


Foto: ckstockphoto / pixabay.com
Društvo среда, 19 фебруар 2025

Rak i način života (19.02.2025)

Sve češće čujemo o smrti uzrokovanoj raznim vrstama karcinoma. Nažalost, broj mladih obolelih od raka, raste. Trend se primećuje širom...

Rak i način života (19.02.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo среда, 05 фебруар 2025

Bogatija zemlja, siromašniji ljudi (05.02.2025)

Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti predstavlja situaciju u kojoj se domaćinstvo suočava sa najmanje jednim od tri povezana rizika:...

Bogatija zemlja, siromašniji ljudi (05.02.2025)
Foto: Ravi Patel / unsplash.com
Društvo среда, 29 јануар 2025

Rad i nakon odlaska u penziju u Evropi i Rumuniji (29.01.2025)

Studija koju je nedavno objavio Evrostat pokazuje da samo 13% građana Evropske unije radi i nakon odlaska u starosnu penziju. Za 36% aktivnih...

Rad i nakon odlaska u penziju u Evropi i Rumuniji (29.01.2025)
Foto: Markus Spiske / unsplash.com
Društvo среда, 22 јануар 2025

Pretnja koja se više ne može ignorisati: deca korisnici droga i šta možemo da uradimo da im pomognemo

31. maj biće obeležen Nacionalni dan svesti o zloupotrebi droga, prema predlogu zakona koji je nedavno usvojen u Poslaničkom domu u Bukureštu....

Pretnja koja se više ne može ignorisati: deca korisnici droga i šta možemo da uradimo da im pomognemo
Društvo среда, 15 јануар 2025

Ideološki profil rumunskih srednjoškolaca (15.01.2025)

Trenutno školski program od petog do osmog razreda obuhvata samo jedan čas gradjanskog vaspitanja nedeljno. Polovina škola ima deficit kadrova za...

Ideološki profil rumunskih srednjoškolaca (15.01.2025)
Društvo среда, 08 јануар 2025

Reč koja NE gradi

Otprilike polovina mladih u Evropskoj uniji izložena je zlostavljanju na internetu. To je rezultat izveštaja Eurostata iz 2023. godine, koji...

Reč koja NE gradi
Društvo среда, 25 децембар 2024

Božićna jelka, izmedju tradicije i savremenosti

Možda izgleda iznenađujuće, ali prva okićena jelka u Rumuniji datira jos iz 1866. godine, što je, uzgred budi rečeno, jedna od važnih godina...

Božićna jelka, izmedju tradicije i savremenosti
Društvo среда, 18 децембар 2024

Trebas mi (18.12.2024)

Na fakultetu je bila poznata kao „devojka sa psima“. Godine 2010, bila je studentkinja Nacionalne škole za političke i administrativne...

Trebas mi (18.12.2024)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company