Optimizam na putu ka digitalizaciji Rumunije (02.04.2025)
Nedavno istraživanje pokazuje da 59% Rumuna smatra da je digitalizacija korisna, a 52% veruje da ima pozitivan uticaj na kvalitet života. Međutim, Rumunija nastavlja da zauzima poslednje mesto u Evropskoj uniji u skoro svim oblastima koje se odnose na digitalizaciju.

Dragana Diamandi и Iulia Hau, 02.04.2025, 10:21
Nedavno istraživanje pokazuje da 59% Rumuna smatra da je digitalizacija korisna, a 52% veruje da ima pozitivan uticaj na kvalitet života. Međutim, Rumunija nastavlja da zauzima poslednje mesto u Evropskoj uniji u skoro svim oblastima koje se odnose na digitalizaciju. Na primer, ako je 2024. godine 70% građana Evrope koristilo, u proseku, državnu veb stranicu ili aplikaciju bar jednom u prethodnih 12 meseci, prosek u Rumuniji je bio samo 25%. Štaviše, 2023. godine evropski prosek procenta građana koji su imali natprosečne digitalne veštine bio je 55,6%, dok je u Rumuniji ostao ispod 28%. Takođe Rumunija je na poslednjem mestu po nivou digitalizacije poslovanja, sa 72% preduzeća koja imaju veoma nizak nivo, u poređenju sa evropskim prosekom od 41%.
Edge Institute je prvi rumunski think tank koji ima za cilj da podrži digitalnu tranziciju u narednoj deceniji, sa ciljem da Rumunija dostigne evropski prosek. Prilikom otvaranja instituta, često se pominjalo da digitalizacija nije tehnologija, već ljudi, jer nudi predvidljivost i transparentnost, dajući građanima jednak pristup informacijama i, pre svega, institucijama. Viktor Guzun je konsultant za digitalnu transformaciju, bivši ambasador Republike Moldavije u Estoniji i član upravnog odbora Instituta Edge.
Pošto je 16 godina živeo u Estoniji, najdigitalizovanijoj zemlji na svetu, Guzun objašnjava zašto veruje da je ova reč zloupotrebljena i zašto građanin uvek mora da bude u centru bilo kakvih napora za digitalizaciju:
„Digitalizacija se odnosi na to kako možemo da koristimo tehnologije koje su nam dostupne, svakom od nas — internet, naš telefon ili naš računar — ili mogućnost da se povežemo sa bilo kim u svetu, kako da koristimo sve ove tehnologije koje su svima dostupne, jeftine, ponekad besplatne, u našem interesu i da procese učinimo jednostavnijim, efikasnijim za sve. Dakle, kako da pokrenemo mašine da rade tako da učinimo nase živote što jednostavnijim? O digitalizaciji verovatno nema konsenzusa, to je nešto za apsolutno svakog građanina. Dakle, svaki građanin Rumunije mora i može imati koristi od ove digitalizacije. I zašto kažem da je to na neki način zloupotrebljeno, jer mislim da postoji predubeđenje da je digitalizacija samo za odredjenu kategoriju. Ili da samo neko može imati koristi ili samo neko može da se nosi sa digitalizacijom, a drugi ljudi nisu deo ove jednačine, što je potpuno pogrešno. Digitalizacija se odnosi na ljude i ljudi moraju biti u centru ovog procesa.
Ono što verovatno nedostaje je da su za digitalizaciju zadužena samo ministarstva ili specijalizovana odeljenja ili neko ko ima super duboko znanje o toj temi, što je opet pogrešno. Jer ako se digitalizacijom bave samo ministarstva i ne vode računa o onome što sam rekao, građanin u centru, onda ta digitalna rešenja koja će ministarstva razvijati neće zadovoljiti potrebe ljudi. Shodno tome, ljudi ih neće koristiti, , kao što sam rekao, žele da pojednostave, da racionalizuju procese. Umesto da pojednostave stvari, oni će zapravo zakomplikovati stvari.“
Viktor Guzun smatra da internet treba da bude društveno pravo, od kojeg mogu imati koristi svi građani, a da digitalizacija društva mora ići ruku pod ruku sa obezbeđivanjem opšteg i nediskriminatornog pristupa kvalitetnom internetu. Među pogodnostima koje uživa 100% digitalizovano društvo poput Estonije, stručnjak pominje onlajn glasanje, putem kojeg svi građani, bez obzira gde se nalaze, mogu da ostvare ovo pravo; neposredan pristup kompletnoj medicinskoj i farmaceutskoj istoriji, što može biti od suštinskog značaja u hitnoj situaciji; pristup školskoj situaciji dece, sa grafikonima koji pokazuju evoluciju tokom vremena; i upravljanje poslovanjem 100% onlajn, bez potrebe za kontaktom sa bilo kojom državnom institucijom.
I pored toga što Estonija nudi i mogućnost sklapanja ugovora kao što su nekretnine, brak ili razvod isključivo u digitalnom okruženju, svi ovi postupci se po želji mogu sprovesti i u fizičkom formatu, na šalteru. Viktor Guzun smatra da je važno da građani imaju priliku da biraju.
Stručnjaci Edge Instituta optimistični su u pogledu šansi Rumunije da se transformiše u digitalno društvo. Štaviše, navode primer Ukrajine, koja je na početku ruske invazije razvila brzo rešenje za pravljenje pasoša onlajn. Viktor Guzun kaže:
,,Želim da vam dam samo jedan primer. Kada je počela direktna vojna agresija Rusije, kao što verovatno znate oko sedam miliona Ukrajinaca je napustilo Ukrajinu, mnogi su od njih dosli u Rumuniji. Mnogi su zaboravili pasoše i dokumenta kod kuće, jer je neprijatelj napredovao veoma brzo. A onda je, praktično, za nekoliko nedelja, razvijen ceo koncept prepoznavanja dokumenata u digitalnom formatu, uključujući i sa pravne tačke gledišta, sa telefona“.
Rumunija ima šansu da napreduje u ovoj oblasti, kaže naš sagovornik:
„Rumunija može da napravi ogroman skok ako se svi ovi elementi uzmu u obzir, a to je, još jednom, ono što želim da Edge uradi. On želi da bude fasilitator koji će pomoći državnim institucijama da naprave ovaj iskorak, ako hoćete. To je moguće ako imamo veoma dobru saradnju. Imamo tu ambiciju, znam da smo osmislili po optimističnom scenariju, ali postoje razlozi za to. Postoje argumenti zašto bi Rumunija, mogla to da uradi. Rumunija ima sve potrebne elemente da se razvije u digitalno društvo. Potrebno je više koordinacije i saradnje. Edge će to pokušati da uradi sa raznim partnerima: državnim partnerima, privatnim partnerima, obrazovnim sistemom, zdravstvenim sistemom i mnogim, mnogim drugim oblastima.“
Viktor Guzun insistira na tome da svaki pokušaj digitalizacije mora poći od specifičnih problema i potreba društva, a ne od uvoza rešenja koja su identifikovale druge države, poput Estonije.