Code for Romania (21.02.2025)
Pod geslom ,,Mi smo oni na koje smo dugo čekali’’, 2016. godine nastao je Code for Romania-organizacija koja svakodnevno radi na ogromnoj infrastrukturi namanjenoj demokratiji i formiranju digitalnih instrumenata i informatičkih rešenja za probleme sa kojima se ljudi sučeljavaju.

Corina Cristea и Mircea Mihai, 21.02.2025, 00:00
Pod geslom ,,Mi smo oni na koje smo dugo čekali’’, 2016. godine nastao je Code for Romania-organizacija koja svakodnevno radi na ogromnoj infrastrukturi namanjenoj demokratiji i formiranju digitalnih instrumenata i informatičkih rešenja za probleme sa kojima se ljudi sučeljavaju. Prvo rešenje bilo je votdiaspora.ro.-platforma uz čiju su pmoć Rumuni koji žive i rade u inostranstvu mogli lakše da pronadju put ka glasačkim mestima. Od tada informatičari, sociolozi, istraživači, dizajneri, njih oko 3000 volontera, poklonili su su rumunskoj državi i gradjanima mnoge besplatne aplikacije koje omogučiju lakši život. Code for Romania preradjuje milione podataka, statistika ili zakona i pretvara ih u sajtove i korisne aplikacije. Na ovaj način mogu se pratiti recimo rezultati glasanja u realno vreme i ljudi mogu raspolagati potrebnim lekarskim informacija na aplikacijama Sanatatea Mintala.ro (Psihičko zdravlje.ro.) ili Centrul de sanitate.ro. (Zdravstveni centar.ro). Zahvaljujući Code for Romania, Departman za hitne situacije ima informatičku platformu pomoću koje može da koordiniše humanitarnim resursima u slučaju prirodnih nepogoda. Na ovoj platformi, digitalna infrastruktura je postala evropski model i sada zemlje poput Holandije, Nemačke ili Italije sa posebnim poštovanjem gledaju kako je Rumunija implementirala nove tehnologije u ovoj oblasti. Osnivač Code for Romania je Bogdan Ivanel, on nije ekspert za tehnologiju, već je doktorio na Univerzitetu medjunarodnog prava u Parizu, sa akademskim iskustvom na univerzitetu u Utrehtu, Oksfordu i Berkleju. Odlučio je da se vrati u Rumuniju posle 11 godina u inostranstvu. Na njegovu odluku uticala je i tragedija u Klubu Kolektivu, gde je u požaru poginulo više mladih ljudi koji su prisustvovali rok koncertu. Da bismo shvatili koje probleme želi da reši, Code for Romania je sproveo osam godina Civic Labs, najobimniji program istraživanja nedavne istorije Rumunije. Analizirano je 37 problema iz 5 oblasti: Vaspitanja, Zaštite okolene sredine, Vulneravilnih grupa, Zdravstva i Gradjanske participacije. Rezultiralo je više od 4000 potrebnih digigatnih rešenja i Code for Romania je već izradila 70 ovih rešenja. Bogdan Ivanel kaže: ,,Naše ambicije su oduvek bile velike, želimo da izgradimo celu digitalnmiu strukturu koja je potrebna Rumuniji. Kada kažemo da želimo da digitalizujemo Rumuniju, ne mislimo samo na javne usluge, na Upravu prihoda, već na celu društvenu zonu, kojoj su potrebne ove stvari. Želim da navedem jedan primer upotrebe tehnologije za dobrobit društva- sistem menadžmenta za žrtve porodičnog nasilja, kako bi nevladine organizacije i prihvatilišta za žrtve porodičnog nasilja mogle da se medjusobno koordinišu, da znaju koliko raspoloživih postelja ima, koliko psihologa imaju i advokata koji mogu sa žrtvama da idu tamo gde je potrebno’’.
U 2022. godini Code for Romania je projektovala platformu Dopohoma, sistem sa kojim je rumunska država obezbedila smenštaj i pomoć ukrajinskim izbeglicama. Informatička platforma je brzo našla u žiži interesovanja medija i medjunarodnih organizacija i projekat je nagradjen na Mirovnom forumu u Parizu i SAD. Sledeći korak je napravljen 2023. godine, kada je osnovan Commit Global , globalna varijanta Code of Romania, prva rumunska nevladina organizacija sa medjunarodnim rezultatima. Bogdan Ivanel objašnjava: ,,Shvatili smo brzo da su ovih naši instrumenati potrebni i u mnogim delovima sveta. Sa nama su u konstakt stupile mnoge organizacije, vlade koje su nam rekle da su im potrebni ovi naši isntrumenti. A mi jednostavno nismo imali kapacitet da ovo uradimo. Jer nas je bilo malo i naša misija je bila usmerena na Rumuniju. Shvatili smo da su potrebe iste, 90% potreba su identična u celom svetu. Zeljotresi, poplave su svuda isti, u Meksiku, u Turskoj, Kini ili Rumuniji. Iste stvari su nam potrebne posle zemljotresa. Uspeli smo da ubedimo vlade širom sveta, dobili smo podršku Haga i sada je naše globalno sedište u Hagu. Ovde radi jedna cela ekipa rumunskih stručnjaka. Dobili smo i podršku nemačke vlade, koja je naš stratešk partner. Uspeli smo svuda da otvaramo vrata. Primili su nas u Belu kuću, razgovarali smo sa vadama Švajcarske, Švedske i Velike Britanije da bismo doveli u ovu koaliciju zemalja i finansijere koji bi omogučili globalniu infrastrukturu na koju bi mogle da se prikluče organizacije koje žele dobro, a ne da ponovo trošio ogromne svote novca’’.
Krenulo se od ideje da ako organizacija pravi tehnologiju koja pomaže u slučajevima zemljotresa, koja pomaže trudnicama, koja može da pomogne u suzbijanju porodičnig nasilja, zašto ne bisno išli i u inostranstvo, tako da smo došli sa globalnim predlogom da nam je potrebna globalna urgentnost, jer imamo mnoge krize koje se svakodnevno umnožavaju, kaže Bogdan Ivanel. Da bi smo izdržali pred ovim krizama, treba da opremimo ove organizacije koje spasavaju živote tehnologijom koja im je potrebna za brzu reakciju i koordinaciju.