Vesti – 24.02.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan

Marija Nenadić-Zurka, 24.02.2025, 19:13
Danas se navršava tri godine od ruske invazije na Ukrajinu, a predsednici Evropske komisije i Evropskog saveta Ursula fon der Lajen i Antonio Kosta, kanadski premijer Džastin Trudo, španski premijer Pedro Sančez, kao i lideri baltičkih i nordijskih zemalja nalaze se u Kijevu da potvrde svoju podršku novoj poziciji Ukrajine, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države menjaju kurs. U video poruci učesnicima, vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan izjavio je da je bezbednost Ukrajine od suštinskog značaja i za Rumuniju i za ceo evropski kontinent, a podrška Kijevu mora da se nastavi. On je istakao da je neophodno da se Ukrajina i Evropska unija uključe u mirovne pregovore i da je Rumunija spremna da koordinira sa svim evropskim, američkim i savezničkim partnerima da doprinese što bržem pronalaženju puta ka pravednom i trajnom miru. Sličnu poruku poslao je i rumunski premijer Marčel Čolaku, prema kojem Rumunija mora u Ujedinjenim nacijama da podrži i američku rezoluciju o okončanju rata u Ukrajini i evropsku. Takođe danas, francuski predsednik Emanuel Makron boravi u Vašingtonu na razgovorima sa Donaldom Trampom, kako bi ga ubedio da u razgovorima sa predstavnicima Moskve vodi računa o bezbednosti Evropljana. U Bukureštu je fasada Palate parlamenta osvetljena bojama ukrajinske zastave, a minut ćutanja održan je na plenarnoj sednici doma Poslanika za građane Ukrajine koji su izgubili živote u ratu.
Tužioci Nacionalne direkcije za borbu protiv korupcije u Rumuniji u ponedeljak su izvršili preko 40 pretresa u luci Konstanca (jugoistočna, na Crnom moru) – obavestili su pravosudni izvori. Prema njihovim rečima, ciljana su dela davanja i uzimanja mita. Izvori su naveli da će na meti slučaja, između ostalih, biti šefovi i funkcioneri iz Luke Konstanca, a vrednost mita iznosila bi preko 6 miliona evra.
Stalna izborna uprava Rumunije saopštila je da je do ponedeljka za predsedničke izbore 4. maja primljena 3.151 prijava za glasanje putem pošte i 1.735 prijava za glasanje na biračkom mestu van zemlje. Zahtevi rumunskih birača sa prebivalištem ili boravkom u inostranstvu registrovani su na portalu www.votstrainatate.ro od pokretanja postupka, tačnije 20. januara. Rok za upis u birački spisak kao birač u inostranstvu dopisnim putem je 20. mart, 23.59 časova, a rok za upis kao birač u inostranstvu na biračkom mestu je 4. mart u 23.59 časova. Kako se navodi na sajtu Stalne izborne uprave, najviše zahteva za glasanje putem pošte registrovano je do danas u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Švajcarskoj, Francuskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Španiji. Podsećamo, prvi krug glasanja održaće se 4., a drugi 18. maja. Prošlog decembra, Ustavni sud Rumunije je poništio tekuće izbore za najvišu funkciju u državi i odlučio da ih ponovi u celosti, navodeći spoljno mešanje.
Senat u Bukureštu će ove nedelje raspravljati o nacrtu zakona kojim se stvaraju uslovi u kojima vojska može da obara strane dronove koji neovlašćeno ulaze u rumunski vazdušni prostor. Glas senatora je odlučujući, a onda zakon mora da proglasi vršilac dužnosti predsednika Ilije Boložan da bi se primenile zakonske izmene. Inicijativa Ministarstva narodne odbrane dolazi u kontekstu zakonodavnog vakuuma i intenzivnih manipulativnih pritisaka preko društvenih mreža. Rumunska vojska i jedinice savezničkih i partnerskih država mogu koristiti vazdušna i kopnena sredstva za uništavanje dronova koji ilegalno ulaze u zemlju. Utvrđuje se i pravni osnov za vojne akcije koje se odvijaju bez potrebe za uvođenjem vanrednog stanja. Takođe se predviđa, između ostalog, da se u ograničenom vremenskom periodu ovlašćenja nekih struktura rumunske vojske mogu preneti na komandanta NATO-a.
Rumunski ministar spoljnih poslova Emil Hurezeanu učestvovao je u ponedeljak na sastanku sa kolegama iz drugih zemalja članica Evropske unije – Savetom za spoljne poslove (FAC), koji se održava u Briselu. Kako se navodi u saopštenju za javnost koje je poslala bukureštanska diplomatija, na dnevnom redu sastanka su bili ruska agresija na Ukrajinu, situacija na Bliskom istoku i Demokratskoj Republici Kongo, a u okviru aktuelne tačke biće reči o dešavanjima u Gruziji. Razgovori o agresiji Rusije na Ukrajinu odvijaju se u kontekstu obeležavanja tri godine od izbijanja rata i fokusirani su na najnovija dešavanja, kao i na nastavak višedimenzionalne podrške Evropske unije Ukrajini, posebno vojne, uključujući i u kontekstu međunarodne dinamike po pitanju mira u Ukrajini, navodi citirani izvor. Razgovori o Bliskom istoku su bili fokusirani na nedavna dešavanja u Izraelu i Pojasu Gaze, važnost nastavka sprovođenja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i islamističkog pokreta Hamas i humanitarnu situaciju u regionu.
Parlamentarne stranke u Rumuniji pozvane su u sredu na konsultacije sa privremenim predsednikom Ilieom Bolojanom da pripreme stav Bukurešta na vanrednom sastanku Evropskog saveta 6. marta. Glavne teme razgovora biće vezane za podršku Ukrajini i pripremu zajedničke odbrambene strategije Evropske unije, nakon što je američka administracija na čelu sa Donaldom Trampom saopštila da želi da smanji svoje vojno prisustvo u Evropi. Konsultacijama će, po procentima dobijenim na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, prisustvovati Socijaldemokratska partija, zatim Unija za ujedinjenje Rumuna, Nacionalna liberalna partija, Unija Spasimo Rumuniju, SOS Rumunija, Demokratski savez Mađara u Rumuniji, Partija mladih i parlamentarna grupa nacionalnih manjina. Svaka grupa će imati jedan sat za diskusiju.
Opština Ploješti (južna Rumunija, nedaleko od Bukurešta) je na ivici sanitarne krize, nakon što nedelju dana nije sakupljan otpad. Gradonačelnik Mihaj Politeanu poslao je zvanično pismo vladinim zvaničnicima i zatražio hitno uspostavljanje stanja pripravnosti. U dokumentu se traži pomoć Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva životne sredine da odmah odblokiraju procedure za izdavanje ekološke dozvole i preduzmu zakonske i administrativne mere protiv rukovodstva preduzeća zaduženog za odvoz smeća. Ugovor je istekao 15. januara, a sanitarni operater nema licencu od kraja prošle godine. Gradonačelnik napominje da opština nije bila zadovoljna kvalitetom usluga i da novi sanitarni operater nije mogao da počne sa radom jer je potpisan dodatni akt o produženju ugovora sa starim operaterom – nezakonito, kaže on. U ovim uslovima, Agencija za zaštitu životne sredine Prahova nije izdala ekološku dozvolu za novog operatera sanitacije. Gradska skupština Ploešti podnela je krivičnu prijavu u vezi sa tim. Prema poslednjem popisu stanovništva, od 2021. godine, Ploešti ima preko 180 hiljada stanovnika.
Rumunski reditelj Radu Žude nagrađen je Srebrnim medvedom za najbolji scenario na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu. Odlikovanje mu je dodeljeno za film ‘Kontinental 25’. Film govori o ženskoj izvršiteljici koja prolazi kroz moralnu krizu.