Vesti – 17.02.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan

Marija Nenadić-Zurka и Newsroom, 17.02.2025, 17:28
Očekuje se da će vlada Bukurešta ove nedelje doneti odluku u vezi sa nastavkom sadašnje šeme kompenzacije za tarife za električnu energiju i prirodni gas za kućne potrošače. Ministar energetike Sebastijan Burduža se, međutim, založio za bolje usmeravanje ove podrške ka onim ugroženim potrošačima za koje plaćanje komunalija predstavlja preveliko opterećenje. Odluka Izvršne vlasti će se sprovesti kroz hitnu uredbu.
Narodna banka Rumunije povećala je prognozu inflacije za kraj ove godine na 3,8%, sa prethodnih 3,5%, navodi se u najnovijem kvartalnom izveštaju te institucije. Za kraj 2026. godine Narodna banka Rumunije predviđa godišnju stopu inflacije od 3,1%. Guverner Mugur Isaresku je objasnio da će od prvog kvartala ove godine, uključujući i kao uticaj mera konsolidacije budžeta, Rumunija ući u period deficita tražnje – pozitivnog elementa iz perspektive evolucije inflacije, koji bi, međutim, mogao uticati na privredni rast. On je istakao da je veoma važno da u kombinaciji sa fiskalnom i monetarnom politikom ova novonastala situacija ne dovede do recesije. Isaresku je takođe ukazao da će lej ove godine verovatno blago depresirati, pa čak i premašiti prag od 5 leja za jedan evro. Guverner NBR je, međutim, naglasio da će, kada se prevaziđu unutrašnje političke tenzije, lej ostati sidro stabilnosti, a Narodna banka će omogućiti veću fleksibilnost kursa.
Lideri glavnih evropskih sila sastali su se u ponedeljak u Parizu, na hitnom sastanku, kako bi razgovarali o evropskoj bezbednosti i ratu u Ukrajini. Učestvovali su premijeri Nemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, predsednik Evropskog saveta, predsednik Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a, saopštilo je francusko predsedništvo. Današnje diskusije bi se kasnije mogle proširiti i na druge formate, sa ciljem da se okupe svi partneri zainteresovani za mir i bezbednost u Evropi. Sastanak u Parizu odvija se u posebno delikatnom trenutku u odnosima Evropske unije i Sjedinjenih Amerićkih Država, nakon inicijativa koje su poslednjih dana preduzeli predsednik Sjedinjenih Amerićkih Država Donald Tramp i njegov tim da pregovaraju o miru na starom kontinentu direktno sa Vladimirom Putinom, pri čemu su evropske zemlje i Ukrajina isključene iz donošenja odluka, podseća dopisnik Radija Rumunije. S druge strane, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Ukrajina i Evropa biti uključene u „prave pregovore” za mir. Kako prenosi Rojters, Rubioova izjava sugeriše da je sastanak predstavnika Sjedinjenih Amerićkih Država i Rusije, koji će se održati narednih dana u Saudijskoj Arabiji, samo degustacija, da Vašington vidi da li je Moskva zaista voljna da pregovara. Rusko-američki pregovori počeće u utorak u prestonici Saudijske Arabije Rijadu, napominje Bi-Bi-Si.
Zahtev za izglasavanje nepoverenja koalicionoj vladi u Bukureštu, koju predvodi socijaldemokrata Marčel Čolaku, neće danas biti podnet parlamentu, najavio je predsednik opozicione stranke Alijansa za ujedinjenje Rumuna Đorđe Simion. U poruci objavljenoj na Fejsbuku, on je naveo da očekuje da se svi opozicioni parlamentarci, uključujući i one iz Unije Spasimo Rumuniju i Partije mladih, pridruže naporima. Lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) je rekao i da od njih očekuje reakciju do petka. Zahtev za izglasavanje nepoverenja, koji je potpisalo 125 izabranih predstavnika SOS Rumunije i Alijanse za ujedinjenje Rumuna, trebalo je danas da bude podnet parlamentu. U vreme prikupljanja potpisa, predsednica Unije Spasimo Rumuniju (USR) Elena Laskoni savetovala je svojim kolegama da ne podržavaju inicijativu, s obrazloženjem da su u Rumuniji potrebni mir i stabilnost.
Triler o izbornom procesu pape „Konklava“ i drama o sudbini jednog imigranta „Brutalist“ veliki su dobitnici u nedelju na dodeli nagrada britanske filmske industrije BAFTA, uspevši da osvoje po četiri nagrade, prenosi Rojters. ‘Konklava’ je osvojila nagradu za najbolji film, ali i pobedila u kategorijama najboljeg britanskog filma, adaptiranog scenarija i montaže. ‘Brutalist’, film o mađarskom imigrantu, arhitekti, koji je preživeo holokaust, koji napušta Evropu na kraju Drugog svetskog rata da bi pokušao da obnovi svoj život i karijeru u Sjedinjenim Državama, smatran je jednim od favorita za najbolji film. Film je osvojio nagradu za najbolju režiju za Brejdija Korbeta i nagradu za najboljeg glumca za Adriena Brodija. ‘Brutalist’ je takođe osvojio nagradu za najbolju sliku i originalnu muziku. Jedno od velikih iznenađenja 78. gala BAFTA-e bila je pobeda Majki Medison u kategoriji rezervisanoj za najbolje ženske uloge, sa filmom ‘Anora’ u kojem igra ulogu egzotične plesačice u ljubavnoj vezi sa sinom ruskog oligarha.