Vesti – 07.02.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
![Vesti – 07.02.2025 Vesti – 07.02.2025](https://www.rri.ro/wp-content/uploads/2024/03/RRI-960x540-Vesti-1-NOU.jpg)
Marija Nenadić-Zurka и Newsroom, 07.02.2025, 18:20
Kontrolno telo rumunskog premijera otkrilo je nepravilnosti i nemar u organizaciji izložbe u Drentovom muzeju u Asenu, odakle su ukradeni predmeti dačkog blaga. Iz izveštaja, koji je upućen Generalnom tužilaštvu, vidi se da su Nacionalni muzej istorije Rumunije i Ministarstvo kulture prihvatili manje rigorozne mere bezbednosti od onih koje su utvrđene za izložbe u Madridu i Rimu, kao što je nedostatak stalnog obezbeđenja. Drugo odstupanje se odnosi na to što izložba nije imala saglasnost Upravnog odbora Muzeja, kako to nalažu važeći propisi, a ugovor o pozajmici nije zaključen u autentičnoj formi. Pored toga, poslednja je utvrđena vrednost osiguranja robe izložene u Holandiji, a za neke komade je to zasnovano na revalorizaciji izvršenoj pre 14 godina. Prema holandskoj policiji, dobijene su stotine dojava u vezi sa krađom vrednih rumunskih artefakata. Bilo je dosta informacija o mestima na kojima su osumnjičeni viđeni nakon pljačke i ljudima sa kojima su imali kontakt. Policija je prošle nedelje uhapsila trojicu osumnjičenih, dva muškarca i jednu ženu, koji su odbili da kažu gde se nalaze ukradeni predmeti. Sva trojica osumnjičenih su i dalje u pritvoru. Detektiv Artur Brend veruje da postoji 50% šanse da su lopovi već istopili zlatne artefakte: kacigu i tri narukvice, predmete baštine.
Rumunija je pretekla Poljsku po bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika prilagođenom paritetu kupovne moći – otkriva istraživanje koje su pripremili stručnjaci Akademije za ekonomske studije u Bukureštu. Prema citiranom izvoru, Rumunija je i iznad drugih ekonomija u regionu, poput Mađarske, Hrvatske ili Grčke, a njen nominalni bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, koji je u poslednjih pet godina rastao u proseku 11% godišnje, premašio je 80% proseka Evropske unije.
Održavanje makroekonomske stabilnosti, održiv tempo investicija i nastavak reformi su ciljevi rumunske vlade za ovu godinu, rekao je premijer Marčel Čolaku na sastanku sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda u petak u Bukureštu. On je tokom konsultacija istakao opredijeljenost Izvršne vlasti da u ovoj godini ispuni budžetski deficit od 7% bruto domaćeg proizvoda i da nastavi trend smanjenja deficita u narednim godinama, prema Fiskalnom planu dogovorenom sa predstavnicima Evropske komisije. U tom kontekstu, Marčel Čolaku je istakao mere za smanjenje troškova javnog osoblja, restrukturiranje budžetskog aparata i administrativno-teritorijalnu reorganizaciju, koje su uvrštene među prioritete Vlade u narednom periodu. Eksperti Međunarodnog monetarnog fonda takođe su razgovarali sa zvaničnicima Narodne banke Rumunije, uključujući guvernera Mugura Isareskua. Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda nije tražila od Rumunije drastične finansijske mere, povećanje poreza ili druge mere štednje, uverio je ministar finansija Tancoš Barna, koji se u četvrtak sastao sa novim šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda u Rumuniji, Južnokorejcem Jong Šik Kangom. Trenutno, Rumunija nema tekući sporazum o finansiranju sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali ta finansijska institucija godišnje procenjuje razvoj rumunske privrede, na osnovu konsultacija, što predstavlja obaveznu vežbu nadzora za sve zemlje članice.
Plate u Rumuniji će umereno rasti 2025. i 2026. godine, prema poslednjim makroekonomskim prognozama Evropske komisije. Izvršna vlast Evropske unije svoju prognozu opravdava već velikim povećanjem minimalne zarade koju je napravila vlada u Bukureštu, nižom inflacijom i popuštanjem tenzija na tržištu rada, od čega se očekuje dalje smanjenje nezaposlenosti. Stručnjaci Komisije predviđaju značajno usporavanje rasta cena energenata i hrane. Takođe, predviđa se da će prosečna inflacija nastaviti da opada i da će dostići ciljni raspon Narodne banke Rumunije od 2,5% plus ili minus jedan procentni poen, tek krajem 2026. godine.
U Rumuniji će se minimalna bruto osnovna plata garantovana uplatom u zemlji ažurirati svake godine u zavisnosti od stope inflacije i produktivnosti rada, prema odluci Izvršne vlasti, koja uzima u obzir evropsku direktivu u ovoj oblasti. Vlada je na sednici u četvrtak usvojila ažurirani mehanizam – evropski mehanizam obračuna, preuzet kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz koji evolucija minimalne zarade tako postaje mnogo predvidljivija, izjavio je premijer Marčel Čolaku, precizirajući i da je formula uspostavljena prošle godine zajedno sa socijalnim partnerima. Od početka godine minimalna zarada iznosi 4050 leja.
Ministri spoljnih poslova Češke, Danske, Estonije, Finske, Islanda, Irske, Letonije, Litvanije, Norveške, Poljske, Rumunije i Švedske u zajedničkom pismu pozivaju zemlje G7 da preduzmu dodatne mere za smanjenje prihoda koje Moskva dobija od prodaje svojih energenata. „Ovim prihodima Rusija finansira svoju tekuću agresiju na Ukrajinu, u kontekstu u kojem je trećina ruskih prihoda i dve trećine njenog izvoza vezani za energente“, navodi se u saopštenju rumunskog ministarstva spoljnih poslova. Prema citiranom izvoru, 12 država je „dosledno podržavalo usvajanje najstrožih mogućih restriktivnih mera protiv Rusije“. G7 se stoga ohrabruje da iskoristi gornju granicu cene nafte kako bi osigurala da ona i dalje služi kao značajno sredstvo u ograničavanju tokova prihoda Rusije, da uvede dodatne sankcije moskovskim brodovima „flote duhova“ i akterima koji su uključeni i da razmotri dodatne mere usmerene na pomorski transport ruskog izvoza, navodi se u komunikatu.
Registrovanih novih automobila u Rumuniji prošlog meseca bilo je skoro 12.000, 6% manje nego u januaru 2024. godine, saopštilo je Udruženje proizvođača. Što se tiče polovnih automobila, njihov obim je premašio 27.000. Dačija je i dalje lider na domaćem tržištu sa 4.000 prodatih jedinica, a slede je Tojota i Škoda, sa po preko 800 registrovanih automobila. Prošle godine, proizvodnja automobila u Rumuniji postavila je novi rekord: preko 550.000 vozila proizvođača Dačija i Ford Otosan.
U Rumuniji je otvoreno preko 300 centara za ambulantnu medicinsku procenu respiratornih virusa i gripa, čiji spisak je objavilo Ministarstvo zdravlja. Mera je preduzeta kako bi se smanjio pritisak na bolničke hitne pomoći, s obzirom da se broj slučajeva virusa udvostručio prošle nedelje. U zemlji je prošle nedelje registrovano preko 170.000 slučajeva respiratornih infekcija, a od gripa je umrlo 15 osoba, čime je broj umrlih od ove bolesti od početka sezone porastao na 35. „Ovo je najintenzivniji period poslednjih godina po broju obolelih“, rekao je ministar zdravlja Aleksandru Rafila. On je naveo da ne podržava zatvaranje škola i naglasio da učenike sa respiratornim infekcijama ne treba slati u zajednicu. Aleksandru Rafila je preporučio osobama sa simptomima respiratornih virusa da nose maske, izbegavaju gužve, a za sve vakcinaciju, kao jedini način da se spreči širenje gripa.