Vesti (04.02.2025)
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi, 04.02.2025, 20:20
Počev od 28. januara Rumunija ima 11 linija od 400 kilovolti interkonektivnih dalekovoda sa susednim zemljama i interkonektivnog kapaciteta do 1.000 megavata sa Srbijom, nakon što su oba kola 400 kilovoltnog dalekovoda Rešica-Pančevo puštena u rad, javlja Transelektrika. Ulazak u potpuni rad interkonektivnog dalekovoda između Rešice i Pančeva ostvaren je u okviru druge faze projekta izgradnje nivoa od 400 kilovolti u elektrani Rešica, faze koja će biti završena do kraja prvog kvartala 2025. Novembra prošle godine, 2. kolo nadzemnog dalekovoda Rešica-Pančevo je pušteno u rad kao rezultat delimićnog puštanja u rad nove 400 kilovoltne stanice Rešica. Nadzemni dalekovod daje značajan doprinos konsolidaciji nacionalnog elektroenergetskog sistema i mreže jugoistočne Evrope, odnosno smanjuje prekogranična zagušenja na granici između dva elektroenergetska sistema, rumunskog i srpskog, povećava bezbednost snabdevanja električnom energijom, povećava prenosni kapacitet između Rumunije i Srbije i poboljšava regionalnu razmenu energije. Linija ima ukupnu dužinu od 131. kilometar, od čega se 63. kilometra nalazi u Rumuniji.
Univerzitet Politehnika u Temišvaru pokrenuo je projekat ERA-MIN, u cilju procenjivanja stanja životne sredine i uticaja zagađenja na zdravlje ljudi u rudarskim oblastima Nova Moldava (Rumunija) i Bor (Srbija). Projekat ima kompleksan, interdisciplinarni pristup, u kontekstu klimatskih promena, u pogledu uticaja faktora životne sredine, ali i korelacije i integracije pojmova rudarske delatnosti – jalovište – čovek, kako bi dobijeni rezultati lakše generisali primenljiva rešenja, podržavajući istovremeno povezivanje i konsolidaciju regiona što i jeste cilj projekta u pogledu zaštite životne sredine, doprinoseći sva 4 stuba koji čine osnovu Evropske strategije za Dunavski region. Projekat finansira Evropska unija, kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Rumunija-Srbija, Prioritetna osovina Zaštita životne sredine i upravljanje rizicima, čija je vrednost 1,24 miliona evra. Projekat je podnet u partnerstvu sa Rudarsko-metalurškim institutom u Boru koji je u Borski kraj prepoznat kao najznačajniji rudnik bakra na teritoriji Srbije, što je opredelilo da se celokupni privredni i društveni razvoj teritorije odvija oko rudarske delatnosti. Slično tome, monoindustrijski razvijen u prošlosti, region Nova Moldava se sada suočava, kao rezultat ukidanja rudarskog sektora, sa ekonomskom nerazvijenošću i relativnom izolacijom, uprkos svojoj blizini Dunava. Imajući u vidu geografski položaj pogođenih područja, u blizini Dunava, uzimajući u obzir da rumunsko-srpsku granicu na površini od oko 290 kilometara čini reka Dunav, prekogranični pristup ekološkom problemu je rešenje čija je korist očigledno bolja od jednostranog pristupa. U tom smislu, prekogranična saradnja u okviru Interreg IPA programa Rumunija-Srbija je primer dobre prakse u stvaranju novih veza među ljudima, omogućavanju slobodnog protoka informacija i znanja, upravljanju ekološkim problemima.
Institut za kardiovaskularne bolesti u Temišvaru i dve bolnice u Srbiji, iz Smedereva i Zrenjanina, dobiće sredstva iz evropskih fondova u visini od 5 miliona evra za projekat unapređenja infrastrukture javnog zdravlja u cilju nabavke savremene opreme, prenosa znanja i obezbeđivanje pristupa pacijenata iz obe zemlje specijalizovanoj medicinskoj pomoći za lečenje kardiovaskularnih bolesti. U Temišvaru će, na primer, biti otvoreno odeljenje za transplantaciju srca, gde će se pacijentima sa teškom srčanom insuficijencijom pružati šansa za novim životom, saopštilo je Predstavništvo Evropske komisije u Bukureštu. Direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti, Konstantin Luka, želi da sekcija iz Temišvara počne sa radom za 2-3 godine. Trenutno se u Rumuniji operacije transplantacije srca izvode u Trgu Murešu i u bolnici Floreaska u Bukureštu. Izveštaj Evropske komisije pokazuje da se u našoj zemlji u proseku uradi najviše 15 intervencija godišnje, dok se u drugim zemljama poput Španije uradi i do 300 transplantacija godišnje. Temišvarska bolnica će nabaviti najsavremeniji aparat za magnetnu rezonancu srca, komponente za angiografiju i kompletno opremiti odeljenje za elektrofiziologiju.