Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Evropski propisi o detaširanim radnicima

Evropski parlament je spreman na pregovore sa zemljama članicama o direktivi o detaširanim radnicima. Zeleno svetlo komunitarnog zakonodavnog tela došlo je nakon što su u ponedeljak ministri rada zemalja EU postigli saglasnost o reformi ove direktive. Razgovori bi počeli u novembru sa nadom da se može postizati kompromis iako ovaj zadatak nije ni malo lak. ,,Reforma o pravilima za detaširane radnike ima za cilj bolju zaštitu radnika i korektniju konkurenciju među kompanijama. Stvari se upućuju u željenom smeru ali đavo leži u detaljima, rečeno je u Evrospkom parlamentu. Detaširani radnik je zaposleni radnik koga poslodavac šalje na rad u drugoj zemlji EU. 2015 godine oko 2 miliona osoba je steklo ovaj status i česta detaširanja usmerena su na ključne sektore: građevinarstvo, obrazovanje, zdravstvo, socijalne i poslovne usluge. Prema direktivi iz 1996 godine jedna firma može poslati radnike na rad na određeno vreme u druge zemlje i da plati doprinose za socijalno osiguranje kao u matičnoj zemlji. Proširenje Unije na Istok doprinelo je da se masovno koriste ove odredbe od strane kompanija iz država regiona. Cilj reforme direktive je bolja zaštita zaposlenih od socijalnog i platnog dampinga. Zbog toga, shodno dogovoru koji su u ponedeljak postigli ministri rada, ubuduće će detaširanja biti ograničena na maksimum 12 meseci, uz mogućnost proširenja u izuzetnim situacijama na do 18 meseci. Za sada samo oblast saobraćaja neće primeniti nove propise, do usvajanja reforme koja je specijalno namenjena ovom sektoru. Ministri iz Poljske i Mađarske su glasali protiv sporazuma. Takođe i Letonija i Litvanija dok su se Velika Britanija, Irska i Hrvatska uzdržale. Rumunija koja ima veliki broj detaširanih radnika glasala je za. Veliki je broj onih koji smatraju da se moglo očekivati da velike ekonomije Zapadne Evrope u jednom trenutku kažu odlučno ,,ne načinu na koji pojedini poslodavci eksploatišu radnike iz bivšeg istočnog bloka: radnici su zaposleni sa minimalnim ličnim dohotkom u matičnoj zemlji, dodaje im se još malo đeparca i detaširani su. Drugi vide nedavne odluke borbom iz koje Rumunija izlazi poražena. Oni kažu da je Bukurešt popustio pred Francuskom. Predsednik Francuske, Emanuel Makron je tražio izmene sadašnjih uslova za detaširane radnike, jer su se njegovi sunarodnici često žalili da im detaširanih radnici iz istočnih država kradu radna mesta. Inače, više zapadnih lidera traži da detaširani radnici imaju tokom rada u jednoj od država EU iste plate kao lokalni radnici.

Evropski propisi o detaširanim radnicima
Evropski propisi o detaširanim radnicima

, 27.10.2017, 13:46

Evropski parlament je spreman na pregovore sa zemljama članicama o direktivi o detaširanim radnicima. Zeleno svetlo komunitarnog zakonodavnog tela došlo je nakon što su u ponedeljak ministri rada zemalja EU postigli saglasnost o reformi ove direktive. Razgovori bi počeli u novembru sa nadom da se može postizati kompromis iako ovaj zadatak nije ni malo lak. ,,Reforma o pravilima za detaširane radnike ima za cilj bolju zaštitu radnika i korektniju konkurenciju među kompanijama. Stvari se upućuju u željenom smeru ali đavo leži u detaljima, rečeno je u Evrospkom parlamentu. Detaširani radnik je zaposleni radnik koga poslodavac šalje na rad u drugoj zemlji EU. 2015 godine oko 2 miliona osoba je steklo ovaj status i česta detaširanja usmerena su na ključne sektore: građevinarstvo, obrazovanje, zdravstvo, socijalne i poslovne usluge. Prema direktivi iz 1996 godine jedna firma može poslati radnike na rad na određeno vreme u druge zemlje i da plati doprinose za socijalno osiguranje kao u matičnoj zemlji. Proširenje Unije na Istok doprinelo je da se masovno koriste ove odredbe od strane kompanija iz država regiona. Cilj reforme direktive je bolja zaštita zaposlenih od socijalnog i platnog dampinga. Zbog toga, shodno dogovoru koji su u ponedeljak postigli ministri rada, ubuduće će detaširanja biti ograničena na maksimum 12 meseci, uz mogućnost proširenja u izuzetnim situacijama na do 18 meseci. Za sada samo oblast saobraćaja neće primeniti nove propise, do usvajanja reforme koja je specijalno namenjena ovom sektoru. Ministri iz Poljske i Mađarske su glasali protiv sporazuma. Takođe i Letonija i Litvanija dok su se Velika Britanija, Irska i Hrvatska uzdržale. Rumunija koja ima veliki broj detaširanih radnika glasala je za. Veliki je broj onih koji smatraju da se moglo očekivati da velike ekonomije Zapadne Evrope u jednom trenutku kažu odlučno ,,ne načinu na koji pojedini poslodavci eksploatišu radnike iz bivšeg istočnog bloka: radnici su zaposleni sa minimalnim ličnim dohotkom u matičnoj zemlji, dodaje im se još malo đeparca i detaširani su. Drugi vide nedavne odluke borbom iz koje Rumunija izlazi poražena. Oni kažu da je Bukurešt popustio pred Francuskom. Predsednik Francuske, Emanuel Makron je tražio izmene sadašnjih uslova za detaširane radnike, jer su se njegovi sunarodnici često žalili da im detaširanih radnici iz istočnih država kradu radna mesta. Inače, više zapadnih lidera traži da detaširani radnici imaju tokom rada u jednoj od država EU iste plate kao lokalni radnici.

Photo: geralt / pixabay.com
Aktuelnosti среда, 05 март 2025

Da li nam veštačka inteligencija krade poslove? Može li se nešto učiniti povodom toga? (05.03.2025)

Strah da će veštačka inteligencija podstaći krizu nezaposlenosti, čineći ljudski rad irelevantnim, postalo je jedno od najbitnijih pitanja...

Da li nam veštačka inteligencija krade poslove? Može li se nešto učiniti povodom toga? (05.03.2025)
Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 03.03.2025
Aktuelnosti уторак, 04 март 2025

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 03.03.2025

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 03.03.2025
Vesti – 03.03.2025
Aktuelnosti понедељак, 03 март 2025

Vesti – 03.03.2025

Vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan izjavio je da će bezbednosne garancije koje će biti dodeljene Ukrajini, u stvari, biti za...

Vesti – 03.03.2025
Pregled glavnih dogadjaja nedelje
Aktuelnosti субота, 01 март 2025

 Pregleg glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (01.03.2025)

  Bivši nezavisni kandidat na predsedničkim izborima u Rumuniji, Kalin Djordjesku, desničarsko-ekstremne orijentacije, stavljen je u sredu...

 Pregleg glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (01.03.2025)
Aktuelnosti субота, 22 фебруар 2025

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (22.02.2025)

U svojstvu članice Evropske unije i Severnoatlanske alijanse Rumunija neće odustati od svojih spoljnopolitičkih principa i strateškog partnerstva...

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (22.02.2025)
Aktuelnosti понедељак, 10 фебруар 2025

Nepravilnosti u vezi sa izložbom u Asenu (10.02.2025)

Holandska policija pokušava da uđe u trag artefaktima iz rumunske riznice koji su ukradeni 25. januara iz muzeja Drents u Asenu. Trojica...

Nepravilnosti u vezi sa izložbom u Asenu (10.02.2025)
Aktuelnosti четвртак, 23 јануар 2025

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 22.01.2025

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 22.01.2025
Aktuelnosti четвртак, 16 јануар 2025

Sport (16.01.2025)

TENIS   Rumunska teniserka Žaklin Kristijan uspela je u četvrtak da se plasira u treće kolo prvog ovogodinšjeg grend slem turnira u...

Sport (16.01.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company