Strategija EU za odbranu i bezbednost (21.03.2025)
Okupljeni u Briselu, evropski lideri odobrili su strategiju Evropske komisije za jačanje bezbednosti EU koja predviđa ulaganja u odbranu u iznosu od 800 milijardi evra.
Dragana Diamandi и Corina Cristea, 21.03.2025, 11:17
Okupljeni u Briselu, evropski lideri odobrili su strategiju Evropske komisije za jačanje bezbednosti EU koja predviđa ulaganja u odbranu u iznosu od 800 milijardi evra. Od ovog iznosa 150 milijardi predstavljaće fond za zajedničke odbrambene projekte, koji se može koristiti samo za kupovinu oružja iz zemalja EU ili Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu, kao i iz Ukrajine.
Naoružanje se ne može kupiti od zemalja koje nemaju bezbednosna partnerstva sa Unijom, uključujući SAD. Bela knjiga o evropskoj odbrani, kako se zove strategija Komisije, omogućiće državama članicama da povećaju svoje nacionalne odbrambene budžete do 1,5% BDP-a, bez pokretanja klauzule o prekomernom budžetskom deficitu. Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije (engleska verzija sa preklopom):
„Države članice mogu preko prvog stuba da nabave opremu bilo kog porekla, a ovde je reč o 650 milijardi evra. Međutim, kroz drugi stub, tih 150 milijardi, mi smo nametnuli da akvizicije ili investicije budu 65% evropske, jer želimo da razvijamo sopstvenu industriju. Kompanije koje su uključene ne moraju nužno biti u vlasništvu Evropljana, već mogu biti filijale osnovane ovde, koje rade i proizvode u EU, jer je reč o evropskom novcu i želimo da ojača odbrambenu industriju, radna mesta i obezbedi ekonomski razvoj u Evropi.
Bezbednosna strategija takođe omogućava Evropljanima da povećaju podršku Ukrajini, mimo obaveza preuzetih za 2025. Štaviše, tokom samita, države članice, osim Mađarske, ponovile su svoju podršku Kijevu. Rumunija će učestvovati u evropskim konzorcijumima za proizvodnju i nabavku oružja, najavio je privremeni predsednik Ilije Boložan na sastanku evropskih lidera u Briselu.
On je objasnio da mogućnost da zemlje članice ostvaruju zajedničke akvizicije predstavlja priliku za nacionalnu odbrambenu industriju.
„U narednom periodu i Ministarstvo odbrane i Ministarstvo privrede, privatne kompanije koje deluju u sektoru odbrane, ali i druge kompanije koje su dobavljači za automobilsku industriju komponenti koje se mogu prebaciti u odbrambenu industriju, treba da rade tako da na proizvodnoj strani uđemo u neke evropske odbrambene konglomerate, kako bismo mogli da vršimo zajedničke nabavke.“
Istovremeno, Severnoatlantska alijansa ostaje temelj kolektivne odbrane, naglasio je privremeni predsednik Ilije Boložan, precizirajući da će se poštovati svi vojni aranžmani koje je Rumunija sklopila sa SAD, a budžeti su već dodeljeni za ovu namenu.