Predsednički kandidati
U Rumuniji su Centralni izborni biro i Ustavni sud radili bez prestanka celog vikenda na analizi dosijea kandidata za predsedničke izbore 4. i 18. maja
Dragana Diamandi и Ştefan Stoica, 17.03.2025, 12:46
U Rumuniji su Centralni izborni biro i Ustavni sud radili bez prestanka celog vikenda na analizi dosijea kandidata za predsedničke izbore 4. i 18. maja. Subota, 15. mart, bio je krajnji rok za podnošenje kandidatura, medjutim proces validacije, koji uključuje ispitivanje dosijea i eventualnih žalbi, još nije došao u završnu fazu za sve pretendente za najvišu javnu funkciju.
Konačan spisak kandidata koji će se naći na glasačkom listiću biće poznat 20. marta. Navodni budući protagonisti u trci za predsednika prošli su sve zakonske i ustavne provere. Navodni, jer se ne mogu u potpunosti isključiti, čak i ako su vlasti sada upozorene, iznenađenja poput onog iz prvog kruga prošlogodišnjih predsedničkih izbora, na kojima je pobedio Kalin Djordjesku, proruski ekstremista. Izbore je kasnije poništio Ustavni sud, upravo zbog Đorđeskua, favorita Moskve i korisnika njenog mešanja u izborni proces. Kalinu Djodjesku je zabranjeno učešće na izborima u maju, odlučio je Ustavni sud. Njegov glavni politički naslednik samoproglašen ultranacionalistički i populistički lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna( AUR) Djordje Simion.
Posle izbornog neuspeha koji je pretrpeo 2024. godine, Simion ne bi želeo novu rizičnu izbornu avanturu, koja bi mogla da ugrozi njegovu poziciju lidera u stranci, ali je bio prinuđen da uđe u izbornu trku nakon eliminacije svog ideološkog mentora od strane Ustavnog suda.
U samoproglašenoj zoni suverenista pokušaće da se nametne i bivši premijer i lider Socijaldemokratske partije (PSD) Viktor Ponta, veliki poštovalac novog američkog predsednika. Ponta je učestvovao na predsedničkim izborima 2014. godine, ali je izgubio trku od Klausa Johanisa. Stranka ga je sankcionisala isključenjem jer nije poštovao odluku socijaldemokrata i koalicionih partnera PNL i UDMR da podrži Krina Antoneskua. Bivši lider liberala je glavni kandidat sistema, kako ga nazivaju samoproglašeni suverenisti, zapravo proevropskog tabora. Ni Antoneskuu nije prvi put da učestvuje u izbornoj trci za predsednik, 2009. bio je treći.
Proevropski tabor predlaže i dva jaka kandidata, nezavisnog Nikušora Dana, gradonačelnika Bukurešta i predsednicu Unije spasimo Rumuniju (USR) Elenu Laskoni. Nikušor Dan je najavio svoju nameru da se kandiduje prošle godine, nakon političkog i ustavnog zemljotresa koji je izazvao Djordjesku svojim toksičnim pojavljivanjem na javnoj sceni. Dan je kritikovao institucije koje su nemarom i nekompetentnošću dozvolile da se to dogodi na čelu sa Stalnom izbornom komisijom. Elena Laskoni ima sličan govor. Trebalo je da se suoči sa Djordjeskuom u drugom krugu predsedničkih izbora, koji nije bio održan.
Komentatori ili čak pristalice demokratskog tabora kažu da bi bilo bolje da odustane od kandidature u korist Dana, smatraju se da ima više šansi za ulazak u drugi krug, ali Laskoni se proglašava borcem, sa dobrim izgledima da izbori finale.