Evropljani zbijaju redove (18.02.2025)
Za nekoliko dana navršavaju se tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu

Dragana Diamandi и Ştefan Stoica, 18.02.2025, 11:41
Za nekoliko dana navršavaju se tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. Tri godine u kojima je teško, ako ne i nemoguće, identifikovati sastanke na visokom nivou o sukobu i pomoći Zapada Kijevu na kojima Evropljani ne sede za istim stolom sa Amerikancima.
Lideri vodećih država EU i šefovi institucija zajednica učinili su to u ponedeljak u Parizu, tokom neformalnog vanrednog samita. Bili su primorani da se ponovo ujedine zbog načina na koji Vašington, sve nepredvidljiviji pod novom Trampovom administracijom, tretira svoje tradicionalne saveznike preko Atlantika. General Kit Kelog, specijalni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu i Rusiju, izjavio je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da će evropski lideri biti konsultovani, ali da neće imati mesto za pregovaračkim stolom o okončanju rata u Ukrajini.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta izjavili su u ponedeljak da Ukrajina zaslužuje mir koji poštuje njenu nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalni integritet, uz jake bezbednosne garancije. Mir kroz snagu kako su to dva zvaničnika nazvali. Evropa, obećali su, nudi svu svoju vojnu pomoć Ukrajini i smatra da je opasno zaključiti prekid vatre bez istovremenog postizanja mirovnog sporazuma.
Ovo lekcija je naučena iz sporazuma iz Minska, koji je imao za cilj uspostaviti mir nakon ruske okupacije ukrajinskog poluostrva Krim i Sevastopolja 2014. Po mišljenju britanskog premijera Kira Starmera, ispravno je da Evropa, uključujući Britaniju, pokazuju spremnost da učine više za kolektivnu samoodbranu. Evropa je spremna da više ulaže u našu bezbednost, uverio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Samit je završen pozivom na jedinstvo za transatlantsku bezbednost i odgovornost za Ukrajinu. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedeljak uveče da je sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom razgovarao o bezbednosnim garancijama i postizanju trajnog mira u Ukrajini. „Delimo zajedničku viziju: bezbednosne garancije moraju biti čvrste i održive“, napisao je Zelenski na platformi X.
Po njegovom mišljenju, bilo koja druga odluka u odsustvu takvih garancija, kao što je krhko primirje, ne bi bila ništa drugo do još jedna obmana Rusije i priprema za novi ruski rat protiv Ukrajine ili drugih evropskih zemalja.
U Bukureštu, savetnik predsednika Kristijan Dijakonesku, kategorički je demantovao informacije koje se pojavljuju u javnom prostoru prema kojima je Rumunija dobila poziv za sastanak u Parizu, a da se nije odazvala.
On je najavio da rumunska strana radi na otvaranju niza komunikacionih kanala i da će uskoro uslediti razvoj događaja u pogledu pozicioniranja Rumunije, generisanja određene vrste evropske i transatlantske solidarnosti, jer su i jedno i drugo u interesu bezbednosti zemlje.