R. Moldavija živi u zoni trauma Evrope. Njeni najistočniji delovi u kojima žive rumuni nalaze se tamo gde se Evropa susreće sa Azijom. Kao i cela Rumunija, Besarabija kako se istoriski naziva ova teritorija stalno je bila na raskrsnici velikih imperija, na putu od istoka ka zapadu Evrope, od severa prema Vizantiji i dalje ka Aziji. Postojao je u vremenu trend da u poslednjem milenijumu imperije pokore države rumuna na neki ili drugi način. 1812 godine kada je Carska Rusija stigla do granica Moldavije, Besarabija je odvojena od države Moldavije. Bila je to čudna igra između dve imperije koje su se susrele i borile na teritoriju Moldavije i njenih suseda vlaha. Tada se smatralo da teritorije Besarabije nije odvojena od Moldavije, već da od Otomanskog Carstva prelazi u rukama Rusije. Posle više od jednog veka, na kraju prvog svetskog rata, Besarabije je ponovo postala rumunska u granicama Velike Rumunije. Za 2 decenije ponovo je prešla u rukama velikog istočnog suseda koji je sada bio Unija sovjeta komunista. Posle još polovine veka po raspadu sovjetskog carstva R. Moldavija je postala samostalna i slobodna da gradi demokratsku budućnost. Četvrtina veka samostalnosti R. Moldavije daleko je od zlatno doba razvoja društva. Proglašenje samostalnosti od strane rumunofonske većine nije odgovaralo geostrategiji istočnog suseda. Moskva nikada nije odustala od principa bliskog susedstva, promovisan poslednjih godina sovjetske epohe, tako da je uvek smatrala da je legitimno interesovanje prema bivšim kolegama iz Sovjetskog saveza. Stvari su naravno napredovale u poslednjih 25 godina, naročito posle zvanićnog raspada Sovjetskog saveza. Jako su zajedno krenule na putu, grupa baltičkih država je stigla daleko dalje u NATO savezu u EU, dok R. Moldavija ima položaj relativne neutralnosti. Rumunija je duž vremena stalno podržavala prozapadnu orientaciju, ali ni Bukurešt nije imao neku veliku podršku na tom putu. Obe rumunske države suočile su se sa kompilkovanom tranzicijom. Ekonomski demarš te bio težak i sve što je bilo novo u fenomenu tranzicije od jednopartijskog komunizma do demokratskog kapitalizma nije zaobišlo Rumuniju ili R. Moldaviju. Teško da se obrazloži, ali nikako kao neko veliko iznenađenje u Kišinjevu ima dosta uspeha prorusko opredeljenje. U ovim sastojcima pronalazimo snažnu rusku manjinu, nostalgiju prema nekim pretpostavljenim mirnijim vremenima, nalazimo i homo sovijetikusa koji je preživeo na kraj imperije, sve to u tesnoj vezi sa komunističkom opcijom koja cveta u doba stalne krize bez alternative. Iz novijih vremena dolazi snažna želja za obogaćenje, i to kao posledica opšte korupcije i mogućnosti koje daju demokratija i tržištna ekonomija. Tako se došlo u R. Moldavije do nestanka miliarde evra iz banaka, a hapšenje bivšeg premijera Vlada Filata koji je prozapadne orientacije može biti samo dokaz da ono što se događa u Kišinjevu je preokrenuti Majdan, dakle da se radi o procvatu antizapadnog opredeljenja.
Korisni linkovi
Copyright © . All rights reserved