EU ima komesara za pitanja migracije i politiku za izbeglice. To nas nije previše zanimalo do ovog leta kada su veliki broj izbeglica stigli do srca Evrope i naterali je na brzu mobilizaciju i nadoknadu izgubljenog. To jer stanje u Siriji već traje određeno vreme i masovna iskrcavanja u Italiju su poznata od ranije Evropi koja je konstatovala da i stručni komesar i zajednička politika u oblasti su prevaziđena i nisu od velike koristi. Prvo su bile izjave, da bi se zatim pojavili ljudi u uniformama i ograde. Što se povećavao broj onih koji su stigli do Budimpešti na putu ka Berlinu preko Balkana, povećao se i broj onih koji su spremni da krenu istim putem. Tragično je da se povećao i broj onih koji su poginuli u pokušaju prelaska Mediteranskog mora. U celom ovom ludilu, reagovanje zvaničnika nije bilo brzo u skladu sa stanjem na terenu. U ovom kontekstu, jedan od najvažnijih principa evropske građevine, onaj slbodnog kretanja i Šengenskog prostora je postao opravdanje za ponovnu pojavu zidova u Evropi. Sada se teško može reći gde su spoljne granice EU i naročito Šengen. Brzo se pribeglo merama koje ranije su osuđivane. Jako na početku se govorilo o plemenitoj ideji humanitarne pomoći, države Zapadne Evrope sa iskustvom u strogoj kontorli kretanja i migracije zatvorile su granice i ponovo uvele kontrole. Opšti osećaj je bio da je uzrok masovni egzodus sirijaca koji polaze iz zemlje u ruševinama zbog građanskog rata, i zatim su uvedene nove detalje. Među izbeglicama veliki broj su iz drugih konfliktnih zona iz Azije i Afrike, a neki potiću iz država sa velikom ekonomskom migracijom. Za kratko vreme skoro svaka država EU ima svoj odnos prema pitanju izbeglica koji dolaze u Evropu. On zavisi od geografskog položaja, unutrašnjeg stanja, tradicionalnom stavu društva prema pitanju migracije, i od drugih specifićnih situacija sa kojima se ta država suočila duž vremena. U ovim uslovima postaje veoma teško da pronađeš jedinstveno rešenje, imajući u vidu da neki podržavaju potpuno zatvaranje granica, dok drugi su otvoreni politici prijema migranata. Imamo u poslednje vreme ne samo različite stavove i reagovanja, već i produbljavanje pragmatične odluke. Sve je to bilo vidljivo i na poslednjem skupu na visokom nivou održan na Malti, mesto sa iskustvom u usvajanje ključnih odluka za Evropu, ako mislimo samo na događaje od pre više od četvrtine veka koje su prethodile susret na Malti tadašnjeg američkog predsednika i sovjetskog lidera. Ovim povodom političari su razgovarali o temama o kojima su samo novinari javili u poslednje vreme, kao što je potencijal američkog kontinenta kao izvor migracije, potreba da izbeglice ostaju što bliže granica njihove države, kao što slučaj sirijaca iz Turske, proveravanje podataka i podsticaj postojećih procedura, saradnja sa drugim međunarodnim institucijama sa nadležnostima u ovoj oblasti i naravno iskustvom u ovom pitanju.
Korisni linkovi
Copyright © . All rights reserved