Papa i Patrijarh Rusije susreću se prvi put posle 1054 godine. Inaće, ovo je premijera u celoj istoriji čovečanstva kada se susreću dvojica verskih lidera. 1054 godine nije bio prethodni susret dvojice lidera, već Velika šizma koja je imala za posledicu pojavu katolicizma i pravoslavlja. Susret pape i patrijarha Rusije je istoriski događaj. Iza premijere susreta, vidimo i mesto i kontekst. Kuba je država gde je komunizam preživeo, kao i njegov lider Fidel Kastro. Sem toga, papa nije prvi put na ovom ostrvu, jer je Franjo trijumfalno primljen u novembru prošle godine. Inaće, komunizam kubanaskog tipa nije protivnik religije, a Fidel Kastro se povukao sa vlasti. Naravno, Havana je samo mesto susreta dvojice snažnih verskih lidera, neutralni teren koji je dugo tražen. Trenutak susreta je veoma komplikovan sa neverevotnanim i teško predvidljivim evolucijama, gde da podsetimo i na mučenje hrišćanskih vernika od strane muslimanskih fundamentalista u Africi i Aziji. Papa Franjo je argentinac, i prvi je papa iz ogromnog prostora Južne Amerike, ali i prvi papa van granica Evrope u poslednjih 1200 godina. Tačnije Grgur III je bio rođen u Siriju. Franjo je i prvi papa jezuit, a za manje od 3 godine koje je proveo u Vatikanu postao je među najomiljenijim rimo-katoličkim poglavarima. Patrijarh Kiril smatra se drugi najsnažniji rus u svetu posle predsednika Putina kojeg snažno podržava. Za razliku od Franje, nema previše savremeno stav što se tiće delikatnih pitanja sveta i pridružen je sa raznim izjavama i čak poslovanjima. Kao funkcija, patrijarh Moskve nije kolega pape iz Rima, on je samo lider najsnažnije pravoslavne crkve, jer svaka od njih ima široku autokefaliju. Od oko 250 miliona pravoslavnih vernika u svetu, oko 150 miliona pripadaju ruskoj crkvi. Patrijarh Kiril je pojaćao rusku crkvu, koja vekovima smatra Moskvu kao 3 Rim, i bio je otvoren koliko je to moguće dijalogu sa prvim Rimom, Vatikanom. Susret u Havani je samo kruna ovih napora. O eventualnom susretu pape i ruskog patrijarha govori se odavno. Možda ne od 1054 godine kada su se Rim i Vizantija podelili, ali sigurno se govori još od maja 1999 godine kada je organizovana prva poseta jednog pape većinski pravoslanioj državi od kada postoje ove dve odvojene hrišćanske crkve. Istoriska poseta pape Jovana Pavla drugog Rumuniji donela je neverovatnu atmosferu mira i sporazumevanja za sve koji su prisutsvovali susretima pape, prijemu rumunskog naroda i zvaničnim bogosluženjima zajedno sa tadašnjim Patrijarhom rumunske pravoslavne crkve, Teoktistom. Za sve ljude, katolike i pravoslavce, hrišćane ili druge vere, tada je postojao samo jedan Bog i sigurno je da se radilo o Bogu mira i sporazumevanja.
Korisni linkovi
Copyright © . All rights reserved